Skriveno blago hrvatskog plemstva konačno pred javnosti

Dugo i pomno pripremana reprezentativna izložba “Umjetnost slavonskog plemstva - vrhunska djela europske baštine” otkrit će javnosti vrijednu umjetničku ostavštinu koju su slavonski grofovi i baruni desetljećima prikupljali i čuvali iza zidova svojih dvoraca i kurija. Izložba se otvara u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori 22. travnja i na njoj će biti prezentirano oko 200 umjetnina, najviše slika i skulptura, te grafika i predmeta umjetničkog obrta iz kolekcija najznačajnijih plemićkih obitelji istočne Hrvatske. Njihove zbirke tematski pokrivaju široki spektar tema, od portreta kao najzastupljenijeg žanra do tema iz svakodnevnog života, pejzaža, veduta, mitoloških scena i sakralnog slikarstva, a posjetitelji će na izložbi dobiti i uvid obiteljske dvorce, mauzoleje i crkve te tako više saznati o razvoju arhitekture tog vremena te kulturi življenja plemstva istočne Hrvatske. Na izložbi će biti predstavljena djela iz kolekcija plemićkih obitelji Adamović, Cseh, Eltz, Hilleprand von Prandau, Janković Čalmanski i Daruvarski, Khuen, Knobloch, Mihalović, Normann-Ehrenfels, Odescalchi i Pejačević, koje su odigrale važnu ulogu u gospodarskom, političkom i kulturnom životu te regije. One su nakon Drugog svjetskog rata bile izložene zaboravu i svojevrsnom protjerivanju iz kolektivne memorije, a njihove zbirke završile su u regionalnim i nacionalnim muzejima, primjerice u zagrebačkoj Modernoj galeriji i Strossmayerovoj galeriji HAZU, zatim u muzejima u Osijeku, Našicama, Iloku, Vukovaru, Valpovu i Požegi, pa sve do privatnih domaćih i stranih kolekcija u Novom Sadu, Rumi, slovačkoj Levoči i Salzburgu. Članovi tih obitelji raselili su se po cijelome svijetu, od Austrije i Mađarske, preko Njemačke i Švicarske, pa sve do Argentine, u kojoj primjerice živi grof Marcos Pejacsevich, praunuk i unuk hrvatskih banova Ladislava i Teodora Pejačevića, koji je lani u Buenos Airesu promovirao knjigu memoara. Zato je prvo trebalo evidentirati ta djela, zatim ih istražiti i potom na temelju povijesnih krhotina predstaviti javnosti uzbudljive priče o kolekcijama i mecenstvima tih obitelji te njihovoj ulozi u kulturnom životu istočne Hrvatske. Autorice izložbe, Jasminka Najcer Sabljak, povjesničarka umjetnosti i sveučilišna profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, i Silvija Lučevnjak, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice, već godinama istražuju kulturnu ostavštinu plemstva istočne Hrvatske. Jasminka Najcer Sabljak prvo se počela baviti baštinom obitelji Pejačević, a zatim i plemstva Slavonije, Baranje i Srijema. Ta njezina istraživanja rezultirala su brojnim znanstvenim radovima i magisterijem na temu likovne baštine grofova Pejačević, a zatim i doktoratom o umjetničkim zbirkama vlastelinskih obitelji u Slavoniji i Srijemu. Kaže da se među plemićkim obiteljima istočne Hrvatske po značaju i ugledu ističu obitelj Pejačević, koja je Hrvatskoj dala dva bana i hrvatsku skladateljicu Doru Pejačević, zatim vukovarski grofovi Eltz, valpovački baruni Hilleprand von Prandau i grofovi Normann-Ehrenfels te iločki kneževi Odescalchi.