U sjeni nogometnog finala na Mundijalu u newyorškom Muzeju moderne umjetnosti otvorena je istog dana spektakularna izložba "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980.", na kojoj se prvi put predstavlja svijetu arhitektura i spomenička baština bivše Jugoslavije.
Izložba je vremenski omeđena Titovim "povijesnim Ne!" Staljinu te smrću maršala Josipa Broza, a obrađuje široki raspon tema, od urbanizacije i uporabe tehnologije u svakodnevnom životu, preko konzumerizma, do globalnog dometa jugoslavenske arhitekture. Te teme su predstavljene na više od 400 crteža, modela, fotografija i filmskih snimaka, koji su posuđeni iz gradskih arhiva te privatnih i muzejskih kolekcija iz cijele regije.
Izložbu su pripremili Martino Stierli, od 2015. MoMA-in glavni kustos za arhitekturu i dizajn, te Vladimir Kulić, beogradski profesor arhitekture na sveučilištu u Floridi, koji je surađivao s hrvatskim teoretičarom Marojem Mrduljašem u dvogodišnjem istraživačkom projektu "Nedovršene modernizacije".
Taj projekt rezultirao je izložbom u Mariboru i knjigom "Modernism- in-Between" u izdanju ugledne izdavačke kuće Jovis iz Berlina te utro put i ovoj izložbi. Doprinos izložbi dalo je i mnogo suradnika iz država bivše Jugoslavije. Izložbu prati raskošan katalog, u kojem su objavljena tri teksta: Stierli je pisao o geopolitičkoj situaciji u bivšoj Jugoslaviji, Kulić na temu "bratstva i jedinstva", a Mrduljaš o samoupravljanju.
Upitali smo Maroja Mrduljaša, koji se vratio sa svečanog otvaranja izložbe u New Yorku, jednog od autora članka u katalogu, kakvo zanimanje je izazvala izložba jugoslavenske arhitekture u MoMa-i danas, gotovo 30 godina nakon raspada Jugoslavije?
"VIP otvaranje se može okarakterizirati spektaklom, došli su vodeći progresivni arhitekti New Yorka, poput Petera Eisenmanna ili dvojca Elizabeth Diller i Ricaro Scofidio. Reakcije su vrlo pozitivne, no još nisu izašli prvi veći prikazi jer je prerano, kritičari trebaju nešto vremena da prouče opsežnu izložbu i katalog, pa se ozbiljni osvrti tek očekuju. Ono što sve fascinira jest odvažnost arhitekata iz Jugoslavije, njihova autentičnost, izuzetna heterogenost i različitost pristupa na tako malom teritoriju te veza arhitekture i društvenog projekta samoupravnog socijalizma", istaknuo je Mrduljaš dodavši da to poticanje raznolikosti snažno rezonira s globalnim trenutkom te poručio da je jugoslavenska arhitektura bila poput prototipa i prethodnika današnjeg idealnog multikulturalnog svijeta.
Na pitanje da izdvoji nekoliko najvažnijih arhitekata i njihovih projekata na izložbi u MoMa-i, Mrduljaš je istaknuo Vjenceslava Richtera, jednog od ključnih arhitekata druge polovice 20. stoljeća, kojem je posvećena zasebna monografska cjelina.
"Ta cjelina pokazuje Richterovu nevjerojatnu sposobnost eksperimenta u različitim medijima, od vizualnih umjetnosti, preko arhitekture, do utopijskog urbanizma", rekao je Mrduljaš, dodavši da je Richter još 1960-ih izlagao u SAD-u, radio međunarodne izložbe i bio internacionalno prepoznat, međutim ne dovoljno.
Richterovi radovi posuđeni su iz zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, tako da će njujorška publika vidjeti, osim poznatog Richterova sinturbanizma i utopijskih projekata, skice vrlo inovativnog Jugoslavenskog paviljona za Svjetsku izložbu EXPO 58, koje je radio u suradnji s Ivanom Piceljem i Aleksandrom Srnecom. Taj paviljon i danas stoji u Bruxellesu, ali je u funkciji katoličke škole. Moći će ocijeniti i njegova vrlo konkretna ostvarenja poput Saponije Osijek. Mrduljaš je izdvojio i Borisa Magaša, rekavši kako je njegov Poljud jedna od "građevina zvijezda" izložbe.
"Magaševi radovi i danas izazivaju pažnju po svom autentičnom pristupu. Naime, za Magaša nisu postojale konvencije, on je svaki projekt počinjao od nule, od samih temelja projekta", pojasnio je naš sugovornik.
Kako je turizam jedna od posebno obrađenih tema, među odabranim radovima našao se i danas posve napušten hotelski kompleks Haludovo Borisa Magaša, a pokazani su i hotel Maestral Ante Rožića, Matije Salaja i Julija de Luce te hotel Plat Petra Kušana, koji se nalazio kraj Dubrovnika, a nedavno je srušen. Uz Richtera, još su tri arhitekta dobila monografske cjeline: slovenski arhitekt Edvard Ravnikar, koji je oblikovao glavni ljubljanski Trg Revolucije, te Juraj Neidhardt, svojedobno Le Corbusierov suradnik, koji je i zagrebački arhitekt, ali svoj poslijeratni opus ostvaruje u BiH.
Treći je Bogdan Bogdanović, slavni beogradski arhitekt izuzetne imaginacije utemeljene u nadrealizmu i autor 20-ak spomenika, čiji se Kameni cvijet, podignut u znak sjećanja na žrtve u logoru u Jasenovcu, smatra remek-djelom.
"Za odabir ta četiri ključna protagonista bilo je presudno da su kompletne ličnosti, da su samosvojni projektanti, ali i intelektualci koji su pisali i educirali, djelovali u različitim medijima, imali društveni značaj i autoritet", kazao je Mrduljaš.
Osim njih, prezentiran je i rad Dinka Kovačića i Mihajla Zorića Stambeni blok u Ulici braće Borozan u Splitu 3, zatim Drage Galića, Zorana Bojovića, Janka Konstantinova, Georgija Konstantinovskog, Nike Kralja, Jože Plečnika, Svetlane Kane Radević, Milice Šterić, Ivana Štrausa, Zlatka Ugljena i drugih.
Tako se na izložbi u New Yorku mogu vidjeti interijer sjajne Bijele džamije u Visokom u BiH Zlatka Ugljena, projekt obnove Skoplja nakon potresa, utemeljen na dizajnu Kenza Tange, do Novog Beograda i njegovih ekspresivnih velikih blokova stambenih zgrada. Jedna od atrakcija izložbe je i zgrada Sava centra u Beogradu Stojana Maksimovića, koja je u svoje vrijeme smatrana revolucionarnim kongresnim centrom s najnaprednijom tehnologijom.
U skladu sa socijalističkim duhom vremena dvoranu je svečano otvorio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito 15. svibnja 1977. godine, a u njoj je već iduće godine održan 11. kongres Saveza komunista Jugoslavije. Dio izložbe posvećen je i spomenicima NOB-u, koji već nekoliko godina izazivaju veliku pozornost i divljenje svjetske javnosti, no nije presudan. Pokazani su spomenik Vojina Bakića kod sela Kamenska, spomenik na Petrovoj gori Vojina Bakića i Berislava Šerbetića, spomenik bitki na Sutjesci na Tjentištu Miodraga Živkovića i Đorđa Zlokovića te spomenik Ilindenskom ustanku u Kruševu u Makedoniji Iskre i Jordana Grabula.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Jugoslavenska arhitektura je prekrasna!!!!!