Sredinom prosinca Disney je objavio da će u novoj Pixarovoj animiranoj seriji izmijeniti već snimljenu ulogu transrodne osobe. Osmodijelni crtić "Win or Lose", koji bi trebao biti premijerno prikazan u veljači, donosi priču o američkoj školskoj softball ekipi The Pickles usred priprema za presudnu utakmicu velikog finala, a svaka se epizoda fokusira na perspektivu jednog od likova.
Transrodni lik - čije ime još nije objavljeno - ostat će u seriji, ali će se ukloniti svi dijalozi u kojima postoje reference na njegov rodni identitet. Odlukom uprave, trans djevojčica transformirat će se u običnu djevojčicu.
"Kada je riječ o animiranom sadržaju za mlađu publiku, svjesni smo da bi mnogi roditelji radije razgovarali o određenim temama sa svojom djecom pod vlastitim uvjetima i u vlastitom vremenskom okviru", objavio je Disney pojašnjavajući svoju odluku. Chanel Stewart, 18-godišnja transrodna glumica/glumac koja je dala svoj glas transrodnom animiranom liku, izrazila je svoje razočaranje tom odlukom, ističući "da su transrodne priče važne i zaslužuju da ih se čuje".
Disney: Sorry, moramo biti zabavni
S takvim se stavovima donedavno slagao i Disney, no čini se da su u tvrtkinim studijima zapuhali novi ideološki vjetrovi: izvršni direktor Bob Iger najavio je da će se tvrtka odmaknuti od tema koje bi se mogle shvatiti kao političke.
"Prenošenje političkih poruka nije ono što želimo. Moramo biti zabavni", rekao je Iger. Disneyeva odluka da ukine transrodni lik samo je jedan od nagovještaja u posljednje vrijeme da su veliki hollywoodski studiji potiho odlučili odustati od provođenja ekstremne političke korektnosti u svojim filmovima, odnosno - prema mišljenju konzervativnih komentatora - od ispiranja mozga američkoj javnosti woke ideologijom. Kako se čini, hollywoodska woke era primiče se kraju.
Hollywood, središte svjetske filmske industrije, oduvijek je bio snažno uporište američkog liberalizma. Sve tektonske promjene u američkom društvu reflektirale su se i u hollywoodskim filmovima, a mnoge od njih bile su i potaknute, odnosno ubrzane upravo u Hollywoodu. Brojni američki filmovi i serije promicali su vrijednosti liberalne demokracije poput poštivanja ljudskih prava, no čini se da je u posljednjih desetak godina - osobito nakon prvog izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika 2016. godine - Hollywood sebe počeo doživljavati kao posljednju liniju obrane liberalizma pred nasrtajima konzervativnog populizma, svojevrsni antemurale liberalismus americanus. Rezultat je bila radikalna dekonstrukcija tradicionalnih obrazaca filmskog i televizijskog ideološkog narativa i promicanje raznolikosti, inkluzivnosti i društvene pravednosti, svega onoga što se naziva woke ideologijom.
Publika je konzervativna
Trumpov prvi ulazak u Bijelu kuću izazvao je u čitavom svijetu političke potrese različitih magnituda i afinitetskih predznaka, no u američkoj filmskoj kulturi ostavio je specifičan otisak. U tom se dakle razdoblju Hollywood sve više počeo okretati promicanju wokea, koji je postao sredstvo izražavanja progresivnih vrijednosti i liberalne političke identifikacije. U reakciji na konzervativizam, nacionalizam i populističku retoriku Trumpove administracije, američka filmska industrija prigrlila je woke ideologiju kao simbol društvene osviještenosti i aktivizma u pitanjima rasne jednakosti, rodne ravnopravnosti, LGBTQIA+ prava i drugih tema. Za liberalne krugove, woke je predstavljao oružje u borbi protiv sustavnih nepravdi i priliku za kreiranje uključivijeg i pravednijeg društva. U filmskoj industriji to je značilo raznolikost u glumačkim postavama, tematiziranje povijesnih nepravdi te promoviranje pozitivnih prikaza marginaliziranih skupina.
Filmovi koji su u prvi plan stavljali manjinske glasove i perspektive postali su simbol progresivnog Hollywooda. Nasuprot tome, konzervativni kritičari woke ideologiju su doživljavali kao oblik ideološkog ispiranja mozga. Smatrali su da se kroz filmove i serije nameću politički korektni narativi koji guše umjetničku slobodu i forsiraju stereotipne prikaze koji više služe političkoj agendi nego kvalitetnom filmskom izražavanju. Konzervativci su osobito oštro kritizirali praksu da se u filmove i serije uvode manjinski likovi bez ikakve stvarne narativne potrebe, isključivo radi postizanja inkluzivnosti. Čini se da se s njima uglavnom slagala i publika.
Žene su bile Istjerivači duhova, studio Columbia Pictures izgubio 70 milijuna dolara
Jedan od poznatijih ranih primjera hollywoodskog wokea je film "Istjerivači duhova" iz 2016., 'ženski reboot' originalnog klasika Ivana Reitmana iz 1984. godine. Studio Columbia Pictures odlučio je u trećem filmu franšize glavne uloge trojice istjerivača duhova - koje su u originalu igrali Bill Murray, Dan Aykroyd i Harold Ramis - povjeriti glumicama Melissi McCarthy, Kirsten Wiig, Kate McKinnon i Leslie Jones, od kojih je posljednja, dakako, Afroamerikanka. Film je izazvao brojne kontroverze još i prije nego što je stigao u kina, a premda je odluka da se priča osvježi ženskim likovima opravdavana filmskim razlozima, mnogi su smatrali da je ovaj potez vođen promoviranjem woke ideologije.
Neki kritičari hvalili su hrabrost da se kultni film reinterpretira kroz moderniju prizmu, dok je većina tvrdila da su autori previše pažnje posvetili politici nauštrb kreativnosti. Humor i scenarij, prema brojnim recenzijama, nisu uspjeli doseći razinu šarma i spontanosti originala. Publika je također bila skeptična: trailer filma postao je jedan od najnepopularnijih u povijesti YouTubea. Premda je film na kino blagajnama zaradio više od 200 milijuna dolara, ipak je doživio golemi financijski neuspjeh: Columbia je na njemu izgubila oko 70 milijuna. Analitičari su taj neuspjeh - između ostalih razloga - pripisali percepciji forsiranja ideoloških poruka.
To ipak nije obeshrabrilo slične woke pokušaje, naprotiv. Nakon "Istjerivača duhova" hollywoodska industrija snova proizvela je "Oceanovih osam", nastavak franšize Stevena Soderbergha u kojoj se okupila isključivo ženska ekipa pljačkašica, zatim film "Black Panther", prvi Marvelov film o superherojima u kojima su gotovo svi glumci bili Afroamerikanci i koji se bavio afričkom kulturom, te "Kapetanicu Marvel", prvi Marvelov film sa ženskom naslovnom superjunakinjom. Osma epizoda slavne filmske franšize "Ratovi zvijezda" pod naslovom "Posljednji Jedi" uvela je u narativ klasične space opere snažne ženske protagoniste i seksualno ambivalentne likove, što je izazvalo kritike tradicionalnijeg dijela ogromnog korpusa obožavatelja kultnog Lucasovog serijala.
Lezbijski animirani poljubac
Veliki hit iz 2023. godine "Barbie" s Margot Robbie i Ryanom Goslingom bavio se temama feminizma i patrijarhata kroz priču o lutki koja doživljava egzistencijalnu krizu, što je izazvalo određene kontroverze, dok je još korak dalje od svih tih filmova otišao baš Disney, odnosno Pixar, u animiranom filmu "Svjetlosni" iz 2022. koji prati dogodovštine Buzza Lightyeara - poznatog iz serijala "Priča o igračkama" - i koji uključuje LGBT likove i njihove odnose, kao i jedan lezbijski animirani poljubac, zbog čega je zabranjen u brojnim muslimanskim zemljama.
Ti su 'woke' filmovi doživjeli različit prijem - mnogi od njih bili su vrlo uspješni - no čini se da je američkoj publici dosta ideologije. Posljednjih godina, gledanost hollywoodskih filmova u kinima bilježi opadajući trend, a premda percepcija nametanja woke ideologije nije jedini razlog za to, svakako nije zanemariva. Američki konzervativni analitičari to odavno govore, a sad je to zaključio i liberalni tisak. U članku pod naslovom "Je li neugodna 'era raznolikosti' Hollywooda iza nas?", perjanica liberalizma The New York Times nedavno je uvođenje wokea u hollywoodski film ocijenio samo prolaznom modom, usporedivši ga s filmskim žanrovima kojima s vremenom pada popularnost i budu zaboravljeni.
"Trend je lakše vidjeti sada kada je u opadanju. Čini se da su mnogi filmovi koje je proizveo zamišljeni kao produkcije koje ruše barijere, a u stvarnosti su bili jedva nešto više od vlastitog nišnog žanra - poput špageti vesterna - jedinstveni proizvod određenog kulturnog trenutka koji sada zahtijeva kontekst i objašnjenje za razumijevanje ... Sada se barem više ne trebamo pretvarati da nam se nešto sviđa samo zato što je politički ispravno." Timesov članak samo je jedan u nizu primjera svojevrsnog kopernikanskog obrata liberalnog anglosaksonskog tiska.
Filmski luzeri 2024.: Hollywoodski progresivci
Vanity Fair u sličnom je tonu objavio tekst pod naslovom "Kako je hollywoodski program DEI (Diversity, Equity, Inclusion - raznolikost, jednakost, uključivost) počeo umirati (DIE)", dok je britanski The Telegraph proglasio smrt hollywoodskog wokea u članku pod naslovom "U Hollywoodu pokrenuto veliko odwokeavanje". Hollywood Reporter napravio je popis pobjednika i gubitnika filmske 2024. na kojem je među gubitnike redom svrstao hollywoodske progresivce. Prevladavajući podtekst svih tih članaka je da je woke ideologija usmrtila kreativnost i otjerala publiku, što su konzervativni kritičari jedva dočekali.
"Pa to smo vam čitavo vrijeme govorili!" - otprilike glasi konsenzus s desnice koja ne može suspregnuti likovanje. Komentator pop kulture i autor vrlo gledanih podcasta Gary Buechler - u online zajednici poznat kao Nerdrotic - možda je najbolje sumirao te osjećaje. "Pitanje je da li je Hollywood spreman odustati od wokea i krenuti dalje?", upitao se nedavno. "To nije jako vjerojatno, ali bilo bi bolje da to napravi jer publika je već otišla dalje", ustvrdio je Nerdrotic. "Sada će puno ljudi u industriji zabave pokušati metaforički izbrisati svoju prošlost i tvrditi da nikada nisu imali ništa s tim wokeom, ili tom kulturom kanceliranja, ili demoniziranjem pola zemlje. Hollywoode, dobio si ono što si zaslužio!"
Ima li sve to ikakve veze s ponovnim izborom Trumpa? Nekadašnji visoki dužnosnik Disneya i osnivač Amazon Primea Roy Price povukao je zanimljivu paralelu između pada Hollywooda i kraha predsjedničke kampanje Kamale Harris. Ocijenivši da je u proteklih sedam godina svaki filmski i televizijski projekt morao proći kroz ideološki filter prije nego što su ga "dva ili tri aparatčika u hollywoodskim odjelima za moralna i pravna pitanja dodatno premazala konformizmom", Price je naglasio da podilaženje malom podskupu Amerikanaca i ignoriranje ostalih nije idealno za posao koji pokušava biti popularan i zaraditi novac.
"Uzmite u obzir publiku koju je Hollywood odlučio prezirati i ignorirati: polovica glasača u zemlji, 40 posto Amerikanaca koji posjeduju oružje, drugih 40 posto koji redovito idu u crkvu, 74 posto onih koji ne žive na Zapadnoj obali, u New Yorku ili u Novoj Engleskoj. Dodajte tome otprilike 50 posto Amerikanaca koji su muškarci. Ovo nije samo demografski pogrešna procjena - to je slijepa točka cijele industrije koja točno odražava kobnu pogrešku Harrisine kampanje. I Hollywood i Kamala Harris obraćali su se Americi koja postoji samo u hollywoodskim odjelima za ljudske resurse, u sveučilišnim salonima na Columbiji, te na CNN-u i MSNBC-u", napisao je nedavno Price. "Za Hollywood ova pogrešna procjena nosi egzistencijalne implikacije. Vrijeme je da krenete dalje."
