Nataša Janjić Medančić, podrijetlom iz Splita, jedna je od najtalentiranijih, najnagrađivanijih i najatraktivnijih kazališnih, filmskih i televizijskih glumica, a ovog je tjedna zasjala u snažnoj i vizualno dojmljivoj predstavi Dramskog kazališta Gavella “Don Juan se vraća iz rata”, koju je prema istoimenom tekstu velikog austrijskog pisca Ödöna von Horvátha režirao slavni Paolo Magelli. Nataša Janjić Medančić igra jednu od zapaženih uloga, a predstava, osim što govori o legendarnom razvratniku, postavlja pitanja o posljedicama rata i društvenim promjenama, između ostaloga i na razini muško-ženskih odnosa, i zato je iznimno aktualna, piše Nina Ožegović za Express.
Express: Uz vas i Enesa Vejzovića, u predstavi sudjeluje još šest Gavellinih glumica. Kako ste se nosili s kompleksnim pitanjima Von Horvathova teksta?
Sa mnom je još šest fantastičnih glumica - Barbara Nola, Ivana Roščić, Tena Nemet Brankov, Lana Meniga, Lara Nekić i Mada Peršić. Igramo ravnopravne uloge. Nas je sedam i svaka igra po tri ili četiri različite uloge, što je više od 20 lica koje oživljavamo na sceni. Jedini glavni junak ovdje je, kako i sam naslov teksta sugerira, Don Juan, kojega igra Enes Vejzović. Ödöna von Horvatha igrala sam već tri puta u životu. “Kazimira i Karolinu” i “Hotel Bellevue” igrala sam još na Akademiji, a zatim sam u Gavelli igrala i “Priče iz Bečke šume” u režiji Igora Vuka Torbice. Ovo je sad četvrti Von Horvathov tekst koji igram. U svom kratkom životnom vijeku, jer je naime umro sa samo 37 godina, bio je jako plodan pisac i kako je u pitanju pisac rođen u Hrvatskoj s austro-ugarskim utjecajem i naslijeđem, to podneblje koje je njegov nerv i inspiracija za tekstove jako nam je blisko. Posrijedi je poslijeratna atmosfera gdje se zavodnik Don Juan vraća iz rata te ga dočekuju izmijenjeni ženski svijet i veliko siromaštvo. Tu su razne žene koje su se snašle bez muškaraca, a koje možda još sanjaju o ljubavi, žele se zabavljati, žele živjeti i taj koloplet različitih emocija, stanja i atmosfere nešto je što možemo prepoznati i danas. Ödön von Horvat je svevremenski pisac, uz to što je predivno oporo duhovit, rekla bih čak da je pisao vizionarski, ali možda je samo stvar u tome da ta vremena kod nas nikad ne prolaze, nego se neprestano ponavljaju pa ih možemo prepoznati i kao današnju kulisu događanja.
Express: Zadnjih godina otvoreno se govori o mobingu u kazališnom i filmskom svijetu, od pokreta #MeToo do nemilih događaja na zagrebačkoj i osječkoj akademiji. Jeste li vi ikad doživjeli neko takvo neugodno iskustvo? I što mislite kako sankcionirati profesore i redatelje koji koriste svoju poziciju moći za neprimjereno ponašanje prema glumicama?
Pa ne znam ni jednu ženu, a vjerujem ni vi, koja nije doživljavala neugodnosti od muškaraca generalno do muškaraca na pozicijama moći. To je nešto što smo već i navikle koliko je često i za mnoge stvari tek danas možemo unatrag pogledati i prepoznati ih kao takve, a s njima smo živjeli i prihvaćali ih kao da su najnormalnije “male neugodnosti” ili “šale”, od komentara na ulicama do opaski profesora u školama, od profesora na akademijama do poslodavaca i suradnika, šefova. Ono što je sasvim sigurno je da je #MeToo, a zatim i taj val MeToo, koji se dogodio i na našim prostorima, promijenio pogled na to, otvorio vrata ženama da budu hrabrije i da otvoreno o tome mogu govoriti. To danas više nije naša sramota, kako smo vjerovale da je, i sasvim sigurno je otvorila neku lavinu mogućnosti da se o tome govori bez osude, javno i da su sankcije moguće. I ja sam doživjela nemali broj puta neprimjereni komentar, nepristojne reakcije, a i na samom radnome mjestu, u kazalištu, doživjela sam i fizički udarac jednog redatelja, čije ime nije više relevantno. Bilo je to dovoljno davno da me u nekoj jačoj javnoj reakciji ispriječilo to što sam bila mlada glumica, kao i strah ću ispasti komplicirana i osjetljiva, falična umjetnica koja ne trpi intervencije redatelja nad komadom i tvojom ulogom. A bilo je to i dovoljno davno da uopće nisam vidjela kao mogućnost da se o tome progovori i da subjekt tog događaja treba biti sankcioniran. Danas bih postupila potpuno drugačije. Zato hvala svim hrabrim pionirkama!
Cijeli intervju s glumicom Natašom Janjić pročitajte OVDJE.
