Virtualni svijet suicida i kulturne revolucije kineskog maga Liu Cixina

Da početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kineska vlada, ili barem ministarstvo pod čijom se ingerencijom nalaze književnost i kultura, nije popularizaciju znanstvene i tehnološke literature postavila kao jedan od svojih strateških projekata stvorivši time i povoljne uvjete za razvoj tekstova iz korpusa znanstvene fantastike, inženjer računarstva Liu Cixin, na čijoj se diplomi tinta još nije posve niti osušila, možda bi zauvijek ostao samo zaposlenik jedne od kineskih elektrana, ne bi se odvažio napisati niti bi imao kome poslati svoju prvu kratku priču. Naravno, nenapisane knjige nedostaju samo svojim (potencijalnim) autorima, no poklonici žanra bi, i ne znajući, izgubili mnogo. Naime, kako Cixin, osim izuzetnog spisateljskog dara, posjeduje i golemo znanje iz područja prirodnih i tehnič- kih znanosti, “Problem triju tijela”, kao i sve prije njega nastale priče, i trilogija čijim će prvim dijelom postati, tvrdo je i duboko prodiruće djelo znanstvene fantastike koje u spekulativne premise upliće i snažan utjecaj koji znanost i odnos prema znanosti mogu ostvariti spram društva. Zapadnom tržištu namijenjeno izdanje (prema kojem je izrađen i hrvatski prijevod) i započinje krvavim odjecima Kulturne revolucije čiji predvodnici, studenti, rado skidaju glave bivšim profesorima nespremnima pokoriti se novostvorenim dogmama i preko noći osmišljenim znanstvenim premisama. Čak i kad ne bi postojala povijest kao potvrda, Cixin daje naslutiti da će iz toga nastati tužno društvo u kojem će, i pola stoljeća kasnije, autor upravo to poglavlje kao kukavičje jaje podmetnuti negdje usred knjige i tako poslušati savjet svojeg kineskog izdavača jer “takve teze nije mudro iznositi na početku”.