Naprosto je 200 ili 300 puta manjoj vojsci poslao naredbu: "Položite oružje!" A Spartanci su mu odgovorili: "Dođite i uzmite ga sami!" Borili su se do smrti, do posljednjeg čovjeka, tako da je Kserksa probijanje samo tog dijela koštalo 20.000 vojnika. A dok se probio i dublje u Grčku, dočekao ga je sustav zamki, razrovanih cesta, vrlo sumnjivih mostova, povrh svega, Grci su mu još kompletnu flotu namamili u tjesnac u Saronskom zaljevu i tako uništili kompletan pomorski napad i kompletnu pomorsku silu Perzije.
Da ne bi zaglavio još i gore, Kserkso se na kraju povukao iz Grčke.
John Paul Jones
Nije riječ o basistu Led Zeppelina, nego o čuvenom američkom pomorskom ratnom zapovjedniku tijekom Američke revolucije u kojoj se rađao SAD. Bilo je to još 18. stoljeće, američka nacija se rađala, britanska kolonijalna megasila nije nipošto odustajala od kolonijalnih posjeda. Nije to bilo doba za osjetljive niti nježne. A Jones je u takvom društvu bio posebnog kova. Do 23. rujna 1779. već se četiri godine borio u redovima Kontinentalne mornarice.
Bio je živa pošast po Britance, posebno tog rujna kad se zaletio preko Atlantika kako bi maltretirao britansku mornaricu. Bio je kapetan broda USS Bonhomme Richard i vodio je skupinu manjih brodova. No, u jednom trenutku su se u skvadronu posvađali i Jones je ostao skoro pa sam, a kratko potom naletio je na veliki trgovački konvoj koji su osiguravali britanske grdosije HMS Serapis i Countess of Scarborough.
Napasti ih se činilo samoubilački. Pa ih je Jones napao. Sa svojih skoro 100 topova Britanci su mu teško izbušili brod, pobili dobar dio posade i zatim mu ponudili da se preda. A on im je uzvratio: "Još se nisam niti počeo boriti!" Uslijedilo je tri sata napada i protunapada, jezive pucnjave, da bi na kraju Jones uspio poraziti Britance, jedan brod im potopiti, a drugi zarobiti.
General Anthony McAuliffe
Od savezničke invazije na Normandiju do prosinca 1944. Treći Reich je potisnut na nekim mjestima i preko predratnih granica Njemačke. Saveznici su nadirali mjesecima i krajem godine na mnogim mjestima bili su jako razvučenih opskrbnih linija. Nijemci su zato gurnuli sve što im je preostalo u posljednju veliku protuofenzivu u tom ratu. Poslali su pola milijuna vojnika, više od tisuću tenkova, svu silu artiljerije kroz Ardene.
Sve kako bi se u naglom prodoru domogli Antwerpena i onemogućili Saveznike da koriste tamošnju luku. Udar im se isprva više nego isplatio. Napravili su rupetinu u savezničkim položajima širine kakvih 100 kilometara, prodrli su skoro do polovice širine Belgije i jedino mjesto u kojem su se Saveznici držali, dok general Patton još nije stigao s pojačanjem, bio je belgijski gradić Bastogne.
Tamo se sa svojom čuvenom 101. desantnom divizijom povukao američki general-pukovnik Anthony Clement McAuliffe i držao taj položaj noktima i zubima jer je bila riječ o području s nizom raskrižja prometnica neophodnih Nijemcima za napredovanje prema zapadu. I dok si trepnuo okom, 21. prosinca 1944., 101. se sa 12.0000 vojnika našla opkoljena, nasuprot 60.000 vojnika zahuktale sile i krajnje neusporedivo manje artiljerije i oklopnjaka.
Nijemcima se žurilo, pa su mu poslali zahtjev da se preda, što bilo jako razumno s njegove strane da je to učinio, a on im je odgovorio: "Nisam lud!" Započela je bitka koja je potrajala pet dana. Koliko su Ameri u toj bici bili u jezivom položaju svjedoči naredba da nisu smjeli ispaljivati više od 10 granata iz pojedinog ionako rijetkog topa dnevno. A nisu imali niti hrane. No, održali su rubove grada i na Božić 1944.
Patton je sa 4. oklopnom divizijom probio okruženje, što je bio početak kraja konačnog poraza Trećeg Reicha sve do upada Crvene Armije u Berlin i zapadnih Saveznika preko cijele zapadne Njemačke i dijelove istoka.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
imamo i mi junaka, npr onaj kaj je ostavil kao zapovjednik sve ranjene i dio suboraca da se bore dok je on junacki sa drugim dijelom zbrisal krez kukuruze. onda su se svi cudili kak pura dreku kaj ga je ... prikaži još! Franjo dal uhapsit i malo natamburat a more biti sretan kaj ga ni zaprla dozivotno