1. Željezničke nesreće
Upravo su zbog vrućina i njihovog pogubnog djelovanja na pruge željezničke nesreće obično najteže u ljetno doba, ako ne kao glavni, onda kao popratni faktor u nesreći. Primjerice iskliznuću izvanrednog vlaka Atena – Zagreb – Dortmund 30. kolovoza 1974. poginulo 167 osoba, a 6 putnika je pginulo pri izlijtanju nagibnog vlaka 24. srpnja 2009. godine, dok ih je 55 bilo ozlijeđeno na nizbrdici iznad Kaštelanskog polja.
2. Prisilno slijetanje zrakoplova
American Airlines je otkazao čak 43 leta u Phoenixu i izvan njega, najčešće kod manjih regionalnih zrakoplova koji imaju niže maksimalne radne temperature.
3. Meteorolozima je ponestalo boja za iscrtavanje karti
Sve nijanse narančeste, žute i crvene su upotrijebljene, a sljedeći stupanj vrućine, koji se prikazuje ljubičastim tonovima, došao je do toliko tamne boje da nalikuje na zelenu. Izgleda da od vrućine doista pozelenomo, objasnio je meteorolog Mar Torregrossa.
4. Kombinacija vrućine i vlage ubija
Indeks topline je veličina koja je izračunata na temelju izmjerene temperature zraka i njegove relativne vlažnosti. To je pokazatelj temperature kako je ljudski organizam subjektivno osjeća.
Prema njemu, najgore odnosno najtoplije za čovjeka je u Dhahranu u Saudijskoj Arabiji. Tamo na tipičan ljetni dan temperature dosežu oko 40 Celzijusa, no ono što pogoršava stvar je vlažan zrak koji dolazi s obale Perzijskog zaljeva. Ono što je problematično je da se, pri visokoj vlazi i temperaturi, ljudsko tijelo više ne može samo rashlađivati. Najgora takva zabilježena situacija je bila u srpnju 2003., kad je subjektivan osjećaj temperature bio nevjerojatnih 80 Celzijusa.
5. Doslovno može spržiti noge
Žena je zadobila brojne opekline trećeg stupnja na stopalima.