Što ih više ljudi posjećuje, to više propadaju. Povijesne i prirodne ljepote koje svaki godine posjeti više milijuna turista državama u kojima se nalaze donose višemilijunske prihode. No, s druge strane, tim se spomenicima čini neprocjenjiva šteta.
Na negativni efekt turizma upozoravaju i znanstvenici.
"Turizam u nekim državama nije dovoljno dobro reguliran i masovni dolazak turista ugrožava određene lokacije u svijetu. Angkor i primjerice Machu Picchu su zapravo turistički pretrpani. Ne samo da to utječe na samu lokaciju, već se nekontrolirani turizam izrazito negativno odražava i na kvalitetu života u lokalnoj zajednici“, ističe Stefaan Poortman, izvršni direktor Global Heritage Fonda kojemu je cilj zaštita najugroženije kulturne baštine u zemljama u razvoju.
Ovo su samo neki od svjetskih spomenika na rubu propasti:
Kineski zid
Ovaj zid koji je dug više tisuća kilometara kroz povijest je služio za obranu od neprijatelja, a sada mu prijete horde turista i prirodno urušavanje. Prema Bejing Timesu 30 posto zida već je nestalo zbog erozije, ali i od štete koju su mu nanijeli ljudi, dok su djelovi zida čak prešarani grafitima.
Veliki koraljni greben, Australija
Zbog klimatskih promjena Veliki koraljni greben mogao bi nestati do 2050. godine, a to bi bilo pogubno za mnogobrojne morske vrste kojima je on dom. Osim toga, to bi 'sahranilo' lokalno gospodarstvo. Znanstvenici upozoravaju kako bi propast najvećeg koraljnog ekosustava u svijetu bila jednaka ekološkoj katastrofi s kojom bi se označio i kraj industrije turizma u tom dijelu svijeta, koje od grebena zarađuje milijarde.
Angkor Wat, Kambodža
Ruševine ovog nekad božanstvenog hrama u Kambodži danas je krcat turistima kojima on služi kao mjesto s kojeg će mobitelima uhvatiti spektakularan zalazak sunca. Prošle godine Angkor Wat posjetilo je 20 posto više turista i stručnjaci upozoravaju kako mjesta poput Angkor Wata moraju uvesti pravila o broju ljudi koji mogu tamo doći.
Siskstinska kapela, Vatikan, Italija
Trebalo je četiri godine da Michelangelo oslika strop Sikstinske kapele i unatoč tomu što je riječ o jednom od najvećih remek djela svjetske umjetnosti koja se ne smije fotografirati korištenjem bljeskalica, milijuni turista krše upravo to pravilo. Osim toga, turisti kroz dah ispuštaju ugljični monoksid što također oštećuje ovo umjetničko djelo. U kapeli su ugrađeni senzori i kamere pomoću kojih se broje turisti, te se u odnosu na njihov broj regulira temperatura i vlaga u kapeli.
Spilja Altamira, Španjolska
Turistima je ovdje zabranjen pristup još 2002., nakon što je uočeno da su ljudi napravili priličnu štetu slikama bikova na zidovima iz doba paleolitika, stare 20.000 godina. Od prošle godine samo pet nasumce izabranih posjetitelja ima mogućnost ući u spilju, ali odjeveni u zaštitna odjela.
Maasai Mara, Kenija
Ovaj rezervat svake godine privlači milijune turista koji tu dolaze na safari i Kenija među ostalim od njih zarađuje najviše novca. No, brojni kampovi i domovi koji se otvaraju uokolo negativno utječu na okoliš. Stoga bi se prema mišljenju znastvenika trebala podvući crta i odrediti koliko turista može i u kojem vremenu doći.
Tutankamonove grobnice, Egipat
Prošlog travnja grob je zatvoren za javnost, nakon što je primijećeno da je vlaga iz daha turista koji desetljećima posjećuju ovo mjesto oštetila mjesto. Umjesto njega je u blizini otvorena replika grobnice koju je pod strogom kontrolom napravio španjolski arhitektonski studio.
Taj Mahal, Indija
Turisti su ovdje već prouzročili štetu jer svake godine, spomenik kojega je podigao mogulski car Džahan-šah u spomen za svoju najdražu prerano preminulu suprugu Mumatz, posjeti preko četiri milijuna ljudi. Mauzolej je izgrađen sredinom 17. stoljeća kao simbol trajne ljubavi. Uz posjetitelje, upozoravaju stručnjaci, na drvenu podlogu spomenika utječe i pad vodostaja obližnje rijeke Yamuna, piše CNN.
