Jugoslavenski spomenici iz 2. svjetskog rata bili su gotovo zaboravljeni, no serijal Spomenik, belgijskog fotografa Jana Kempenaersa oživio je uspomenu na njih i izazvao posebno pažnju diljem svijeta. Fotografije spomenika u njihovom prirodnom okruženju izazvale su pažnju i različitih turističkih agencija i web stranica i tako ih učinili popularnim diljem svijeta. Među spomenicima koje je prikazao su i onaj na planini Kosmaj u Srbiji, spomenik revoluciji u Podgariću u Hrvatskoj te Tjentište u BiH.
Fotografije su izazvale pažnju i Donalda Niebyla, biologa iz Illinoisa, umjetničkog entuzijasta koji nikada prije nije imao nikakvih veza sa ovim područjem.
"Spomenicu su me oduvijek fascinirali, a vidio sam po fotografijama da fasciniraju i druge, pa sam ih konačno i ja poželio vidjeti", rekao je Niebyl.
Proveo je opsežnu istragu u kojoj je pokušao otkriti kako bi mogao posjetiti te spomenike koji su izgrađeni najčešće na udaljenim lokacijama. Ubrzo je plodove svoje istrage odlučio podijeliti sa javnosti kroz bazu podataka nazvanu Spomenik. Baza obuhvaća više od 90 različitih jugoslavenskih spomenika iz razdoblja između 1960. i 1990. godine. Sadrži fotografije, zemljopisne koordinate, trenutačno stanje obnove i savjete kako doći do njih.
Ono što njegovu bazu čini drugačijom od ostalih je to što je odlučio prokopati malo dublje u povijest spomenika što je najčešće izostavljeno iz podataka koji se mogu naći na internetu. Postoje tragovi neukusnih upotreba ovih fotografija, pa je tako poznat posljednji slučaj sa spomenikom na koncentracijski logor u Jasenovcu kojeg je jedna austrijska kompanija iskoristila u prodaji sunčanih naočala.
Kako bi zadovoljio svoju znatiželju i otkrio prvotnu namjenu ovih spomenika i njihov neobični dizajn, Nienyl je morao dobrano prokopati po povijesti prepunoj najčešće spornih detalja događaja u sjećanje na što su izgrađeni. Krvavi sukobi, etničko čišćenje i stravični zločini obilježili su povijest ove regije uz naslijeđe socijalističke Jugoslavije.
"Morao sam zapravo naučiti sve iz temelja. To mi je, kako sam mislio, osiguralo jedan objektivniji pristup razumijevanju konflikata koji su pogodili ovu regiju. Svaki put kada bih naišao na neku zanimljivu priču, pitao sam se kako je moguće da nas je tako malo u zapadnom svijetu svjesno ovih priča i lekcija koje bi mogli iz njih naučiti", naglasio je.
Pred njim bilo je niz izazova. Osim onog koje uključuje razumijevanje kompleksne priče iz ovih krajeva, bio je tu i izazov dolaska do tih spomenika, koji su najčešće smješteni na udaljenim lokacijama. Iako vješt u orijentaciji i čitanju karata još se sjeća kako se izgubio na Kozari u BiH kada je prvi put posjetio tu regiju 2015. godine.
Njegov iznajmljeni auto zapeo je u tjesnacu u potpuno bezizlaznoj situaciji. Razmišljao je da ga tu i ostavi, prekine cijeli projekt i napustiti regiju. No u spas mu je stigla bosanska obitelj. I ubrzo je potencijalna katastrofa postala izvrsna prigoda za druženje i upoznavanje ljudi.Cijelo selo je pomoglo izvući njegov automobil a obitelj ga je pozvala na druženje uz večeru i rakiju, piše Balkan Insight.
Unatoč stresu sjetiti će se pozitivnog iskustva kojeg ima i pomoći koju su mu pružili i lokalnih istražitelji. No bilo je i onih koji su bili skeptični, izgubili su interes za te priče a posebno neprijateljski raspoloženi su bili oni koji su željeli da se te mračne povijesne priče zaborave.
"Neki ljudi imaju težak odnos sa ovim spomenicima i ne vole kada neki stranci njuškaju i raspituju se o njima. Neki su bili uništeni s razlogom, a neki od tih ljudi žele i da oni zauvijek i ostanu takvi", objašnjava.
Na početku ovog projekta kritike je dobio i u SAD-u gdje su se mnogi pitali zašto će gubiti svoje vrijeme na jednu tako opskurnu priču. No njegova baza postala je veliki hit. Na tom tragu svoje popularnosti Niebyl sada povremeno organizira i razgledavanje regije za one koje zanima njezina povijest. Projekt je izazvao pažnju i britanske izdavačke kompanije Fuel.
Krajem ove godine trebali bi izdati i njegovu knjigu nazvanu "Spomenik Monument Database" koja će sadržavati fotografije, podatke i priče o povijesti nekih spomenika po Niebyleovom izboru. Unatoč tome što je već napravio puno u ovom projektu, nakon pozitivnih komentara, poticaja i podrške koju dobiva posebno od onih koji žive na područjima bivše Jugoslavije, ima potrebu nastaviti i dalje.
"Radim na projektu gotovo svaki dan. Svaki trenutak slobodnog vremena kojeg imam posvećujem razvoju projekta. Osjećam kako je moja odgovornost nastaviti i osigurati da su sadržaj i informacije na stranici točne i detaljne koliko mogu biti", objašnjava.
Smatra kako su spomenici vrijedna i globalna lekcija u pitanju identiteta.
"Puno razmišljam o sjećanju o povijesti. Puno se lokalnih sukoba svodi zapravo na ideju sjećanja, tj. na način na koji se povijest piše i pamti", naglašava.
Kako dodaje proučavajući ove spomenike došao je do podataka o dugotrajnim konfliktima i problemima koji su ukorijenjeni u svaku generaciju.
"Nakon ovoga postao sam osoba koja još više analizira stvari i o njima razmišlja. I otvorenije prihvaćam ideju kako svaka priča ima dvije strane", naglašava.
