Life
96 prikaza

Bez Labuda nema urbanog Splita: Dao je gradonačelnika i fascinirao Orsona Wellesa

1/2
Priča o Labudu je priča o Gradu pod Marjanom, o njegovoj povijesti, njegovom rastu u društvenom, urbanističkom, pa i kulturnom smislu. Ovaj jedriličarski klub utjecao je na grad na mnogim razinama

Jedriličarski klub Labud kao sportski kolektiv ima svoju težinu i njegovu priču je zaista vrijedno ispričati jer je impozantna. Ne govorimo ovdje samo o sportskim uspjesima, priča o Labudu je priča o Gradu pod Marjanom, o njegovoj povijesti, njegovom rastu u društvenom, urbanističkom, pa i kulturnom smislu. Ovaj jedriličarski klub utjecao je na grad na mnogim razinama, on čini okosnicu urbanog Splita. JK Labud je, uz HNK Hajduk, Hrvatski veslački klub Gusar te Vaterpolski i plivački klub Jadran, jedan od četiri sportska lista djeteline iz koje su iznikli svi ostali splitski sportovi, počinje nam priču Herci Ganza, autorica monografije o Labudu, objavljene za važan jubilej, 100 godina od njegova osnutka.

 | Author: Herci Ganza autorica je 17 monografija

Riječ je o luksuznom izdanju na više od 400 stranica koje sadrži sve ono relevantno što se u klubu i oko kluba događalo, sve bitne detalje vezane za Split u pojedinim periodima, oko 1300 fotografija iz svih razdoblja kluba te stotinjak priča o pojedincima koji su obilježili klub tijekom njegovih 100 godina. Herci je ovu važnu knjigu stvarala proteklih godinu i pol dana, a bio je to posao koji je tražio snažnu posvećenost te je na njoj radila i po 18 sati na dan.

- Do sada sam napisala 17 monografija i uobičajeno bi mi za svaku trebalo od devet do dvanaest mjeseci. Naravno da takav posao ne podrazumijeva odmor ni za blagdane. No ova knjiga je stvarana nešto dulje zbog niza okolnosti. Naime, tijekom 2023. godine radila sam i kao koordinatorica manifestacije ‘Smojinih 100’, a događanja tim povodom zaista je bilo puno. Što se tiče stvaranja monografija, uvijek na početku suradnje inzistiram da se izabere urednik s kojim se o svim temama mogu kontinuirano konzultirati. To je za ‘Labuda’ bio Mario Stipinović, koji nije bio samo urednik nego je, kao cjeloživotni istaknuti član kluba, tijekom niza godina i sam prikupljao sve potrebne materijale, kao i brojne izjave bivših, sadašnjih i danas pokojnih labudaša. Bio je zadužen za selekciju tog materijala kao svojevrsni izbornik koji je odlučivao što će biti u monografiji.

Cijela posada ljudi

Uz autorsko-urednički dvojac, za nastanak ovakvog velebnog djela potrebna je cijela posada ljudi, a nju su činili aktualni predsjednik JK Labud: Žarko Dešković, unuk prvog predsjednika, bivši predsjednici Žarko de Grisogono i kapetan Ante Toni Mlikota, te nezamjenjiva poslovna tajnica kluba Rudolfa Dolfa Širola, žena koja je držala sve konope u rukama, balansirala između svih nas. Iznimno je važno da ljudi koji poznaju stvari iznutra i znaju što je najvažnije sudjeluju u cijelom dugom i napornom procesu nastanka knjige. Ja sam netko tko ulazi u tuđi prostor, u tuđu familiju i pokušava prikupiti, osjetiti život kolektiva u svoj slojevitosti i to na najljepši i zanimljiv način iznijeti. Želim da onaj tko uzme ovu knjigu u ruke, pa čak i onaj koji s jedrenjem nema veze, pronađe interesantne priče, da ga zaintrigiraju i ‘usišu’ te poželi čitati dalje. Uvijek težim da monografije budu životne, sočne, sveobuhvatne i intrigantne, a ne da samo nižemo rezultate. Rezultati su važni, ali donijeti samo to bilo bi suhoparno - kaže nam Herci, koja u knjizi ima priče ne samo o labudašima, njihovim uspjesima, anegdotama, batudama, nego donosi i priče o aktualnostima i okolnostima pojedinih vremena spominjući zanimljivosti koje su se događale u kulturnom, društvenom, socijalnom, gospodarskom, pa i političkom životu grada.

 | Author: PROMO PROMO

- Zaista je puno ljudi koji su ulagali sebe i svoje vrijeme u taj klub i ta fascinantna zajednička ljubav dovela je do toga da ustraju uspješno 100 godina. Imala sam želju kroz priče u knjizi pokazati upravo tu emociju i osjećaj pripadnosti, taj štih koji je označio živote generacija i dao gradu mediteranski timbar. Kroz knjigu ne pišemo samo o jedriličarima, regatama i događajima nego i o jedrilicama koje su labudašima praktički dio obitelji. Uz Labud je neizostavno vezana i Mrdujska regata, najstarija i jedna od najmasovnijih regata na Jadranu, koja svakog listopada šalje u svijet najljepšu kartolinu Splita - govori nam Herci te dodaje kako joj je bila iznimna čast i privilegij, doduše tužan privilegij, što je uspjela napraviti posljednji intervju s izuzetnim sportašem i čovjekom Filipom Zlatanom Zoričićem, na temelju kojeg su u monografiji ispisane njemu posvećene stranice.

 | Author: Bivši gradonačelnik Splita Ivan Kuret s članovima kluba prati nastupe hrvatskih jedriličara na OI 2016.

Ističe kako je Labud s pozicijom u uvali Baluni bio dio života grada odgojivši cijele generacije. Dao je i jednoga gradonačelnika, a to je Ivan Kuret, koji je bio trofejni jedriličar. U monografiji je i priča o Orsonu Wellesu, slavnom američkom glumcu i redatelju koji je na jedrilici “Saracena” labudaša Čede Perića snimao dio filma “Kurs prema smrti”. Najzahtjevnija je bila priča o osnivanju kluba, u kojoj je Herci morala isplesti DNK, jer priča o osnivanju ima nekoliko grana.

- Povijest izložena ruži vjetrova stalnih političkih i društvenih strujanja, od kojih ni sport nije zaštićen, slikovito potvrđuje upravo priča o Labudovim prvim godinama, o različitim ‘istinama’ koje su iznošene, ispisivane, prilagođavane i demantirane, o svojatanju i dokazivanju očinstva. U vjeri kako će ova monografija ispraviti povijesne nepravde i dati temeljit uvid u različite teorije o porinuću stoljetne Labudove štorije, ne izostavljajući sve njene važne i neupitne protagoniste, poslužila sam se prikupljenim pisanim dokumentima i artefaktima koji, uz dosad objavljenu kronologiju zbivanja, bacaju novo svjetlo na događanja s početka dvadesetih godina 20. stoljeća. Iz zamršenih korijena duboko skrivenih mahovinom prošlosti isplela sam jedinstvenu priču u kojoj su s jedne strane važnu ulogu imali mladi gimnazijalci koji su guštali regatavati pasarama u splitskoj luci. Ali oni kao maloljetnici vrlo vjerojatno nisu mogli osnovati klub niti zapravo postoji nekakav pisani trag o tome. S druge strane imamo uglednoga građevinara Žarka Deškovića, čovjeka sa statusom u društvu koji se angažirao i dao kredibilitet mladim snagama u namjerama da osnuju klub.

Na splitskom području već je od 19. stoljeća djelovao Yachting klub Adria, koji u to doba više nije bio toliko aktivan, a nikad nije ni promicao natjecateljsko jedrenje. Najizglednije je da su se sve te priče u jednom savršenom trenutku spojile – objašnjava nam Herci, koja je o Labudu pisala i za 75. godišnjicu osnutka, no ova monografija, posvećena stogodišnjici, bitno je raskošnija i sadržajnija. Upravo ju je ta monografija, napisana prije četvrt stoljeća, umnogome obilježila u profesionalnom životu te je napisala nekoliko vrijednih sportskih publikacija: “Spomenica 90 godina HVK Gusar” (2004.), “Spomenica 100 godina HVK Gusar” (2014.) i sveobuhvatnu jedinstvenu monografiju o povijesti ženskog sporta u Splitu “Heroine splitskog sporta – ženska strana medalje” (2013.), za koju je intervjuirala više od 250 protagonistkinja.

Napisala je 17 monografija

- Inače sam završila komparativnu književnost i nisam nikad mislila da ću ići tim smjerom u životu - kaže Herci, koju su sportske teme, iako nikad nije bila sportašica, jako zainteresirale. Godine 2010. primili su je u Komisiju za povijest sporta pri Splitskom savezu športova, koja postoji od ‘73., a ona je prva žena u toj komisiji. Herci je, osim 17 monografija koje je napisala, uredila 15-ak monografija drugih autora. No za nju nema predaha. Njezino pero rezervirano je do 2028. godine, svake godine jedna monografija. A kad govori o Labudovoj monografiji, priča je počela i ne baš onako kako biste očekivali.

- Grafički dizajner i prve i druge monografije o Labudu je moj, tada suprug, a sad bivši suprug, Igor Čaljkušić. Tijekom našeg zajedničkog rada na prvoj monografiji on se zaljubio u jedrilice i tako je u našu obitelj stigla ‘Mala sirena’. Jedreći par godina s familijom tijekom godišnjih odmora, shvatila sam: ‘Fali more, drž’ se pisanja’. Jer... kakav je to godišnji kad piješ tri Dramine na dan da ga izdržiš? Tu sam u svojoj glavi s jedrenjem završila, barem sam tako mislila.

Onda me Mario Stipinović još prije par godina počeo redovito zvati podsjećajući me da se bliži 100. obljetnica Labuda. Na sve načine sam pokušavala to lijepo odbiti, pogotovo jer sam se posljednjih godina okrenula glazbenim temama te sam napisala monografiju ‘50 godina Festivala dalmatinskih klapa u Omišu’ (2017.), biografiju Ljube Stipišića Delmate ‘Nima vaki testamenti’ (2019.), 20 godina klape Vinčace iz Novog Vinodolskog ‘Fala ti Bože, ča iša san ovin sviton’ (2020.) te 50 godina Gradskog zbora Brodosplit ‘Gremo, mi puntari!’ (2022.), nakon čega sam postala i prva žena u ovom najtrofejnijem hrvatskom amaterskom zboru te im organiziram i vodim programe, što mi je na najljepši način ispunilo život. Pokušala sam tako godinama labudaše usmjeriti prema drugim autorima, ali oni su bili uporniji. Kapitulirala sam ujesen 2022. i potpisala ugovor, nakon čega u moj život ulazi potpuno neočekivano i Smojina godina. Na poslu sam, a radim kao arhivistica u Hrvatskim cestama, morala tražiti devet mjeseci neplaćeno da mogu to sve odraditi - prisjeća se Herci, kojoj, unatoč zahtjevnom i napornom tempu, nervozi i neprospavanim noćima, svaka knjiga donosi radost i blagoslov.

- Nakon dostojanstvene promocije u foyeru splitskog HNK ponosna sam što sam odjedrila do kraja ovu zahtjevnu, veličanstvenu obljetničku regatu pod jedrima Labuda. Nadam se da će sve generacije labudaša, i one buduće, s respektom, guštom i strašću čitati ovu i ispisivati stranice neke buduće monografije njihova kluba - zaključuje naša sugovornica.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.