Dok su ga pravosudni policajci uvodili u sudnicu Županijskog suda u Splitu, rukama okovanih lisičinama skrivao je lice. Jutarnji list navodi da se Petru Dukariću (47) nastavlja suđenje za pokušaj ubojstva kada je u srpnju prošle godine u Kaštel Gomilici tijekom svađe s tadašnjom 56-godišnjom partnericom, zabio ženi nož u prsa. I pobjegao. Njoj su spasili život, a njega je policija uhvatila dan poslije u Varaždinskoj županiji.
Ironija s Dukarićevim sakrivanjem od fotoaparata je u tome što je taj čovjek na početku Domovinskog rata, u studenom 1991., postao ikonom proturatne kampanje u napadnutoj Hrvatskoj nakon što ga je fotoreporter Željko Gašparović snimio za protuavionskim mitraljezom, a iza njega se vidio grafit "Guns N' Roses".
O tom događaju prije dvije i pol godine Večernji list objavio je zapaženi članak, otkrivajući da je za tu fotografiju, odnosno plakat koji je nastao 1992., doznao i menadžer Guns N'Rosesa, zvao ga na turneju po SAD-u, ali on nije htio napustiti "Tigrove". Bio je 28. studenog 1991. godine i u Starom Grabovcu nedaleko od Novske bjesnio je rat. S puškom u jednoj, a fotoaparatom u drugoj ruci, Željko Gašparović na prvoj je liniji novljanske bojišnice krenuo ovjekovječiti pripadnike 1. gardijske brigade Tigrovi.
Apokaliptičnih prizora rata već je bilo posvuda unaokolo, no u jednom trenu spazio je silno fotogeničnu scenu: mladog vojnika s maramom zavezanom oko čela, s cigaretom u kutu usana, kako se uspinje na tenk i laća moćnog protuavionskog mitraljeza. Kao da taj prizor nije već sam po sebi inspirativan ratnom reporteru, u to je spazio kako se na kući iza vojnikovih leđa nazire grafit s imenom svjetski poznate rock grupe Guns N' Roses.
"U Stari Grabovac dolazio sam svaki dan, kao vojnik i novinar, a i kuća mi je u tom kraju. U to vrijeme radili smo na formiranju ratnog press-centra operativne grupe Posavina, pa sam neprekidno snimao i intervjuirao vojnike servisirajući Hrvatsku televiziju. Toga dana prošao sam pokraj zgrade mjesnog doma koja je već bila dobro izrešetana jer se nalazila na prvoj liniji bojišta, na samo pola kilometara od položaja neprijateljske vojske. Ugledao sam tog dečka iz Tigrova, bio mi je vrlo zanimljiv", prisjetio se Željko Gašparović u razgovoru za Večernjak trenutka kada je podigao fotoaparat i "okinuo".
U istom trenutku, međutim, opalilo je sa svih strana, prava kanonada.
"Taj dečko se popeo na tenk, zgrabio taj mitraljez i pripucao na drugu stranu, a ja sam 'opalio' u djeliću sekunde. I to je jedina fotografija tog trenutka koja je nastala, pa iako mi fotografi uvijek napravimo cijelu seriju, u ovoj situaciji druge fotografije nije bilo. Premda je puno ljudi kasnije kazalo da fotografija izgleda namješteno i pozerski, jer dečko na njoj izgleda kulerski, hladan i bez emocije, poput Humphreya Bogarta, to je bio taj trenutak. Već smo se sljedeći trenutak morali skloniti s ceste u neki zaklon, a ja sam uspio snimiti tu jednu jedinu fotografiju Tigra kojemu tada nisam znao ni imena", pričao je ratni reporter Željko Gašparović.
No, i taj jedan i jedini snimak zabilježen u ratnom vihoru 1991. godine bio je dovoljan za nastanak danas kultne fotografije iz Domovinskog rata koja je kao dio antiratne kampanje ušla u kolektivno pamćenje hrvatskog naroda, potom obišla i svijet, pa tako stigla i do menadžmenta grupe Guns N' Roses. Jedva sat vremena nakon nastanka snimke, zid kuće s grafitom pogodila je granata.
Od siline udarca odlomile su se 'ruže' (roses), ostali su 'pištolji' (guns). S vremenom, činilo se da je i glavni junak fotografije, poput pozornice ove scene, netragom nestao. Točno 25 godina kasnije, Petra Dukarića su pronašli večernjakovci uz pomoć suboraca iz Tigrova koji su otkrili da mladić s fotografije, danas zreo muškarac, posljednjih 13 godina živi i radi u Avignonu, gradu u Provansi na jugu Francuske.
U vrijeme razgovora za Večernji list, tada 45-godišnji Dukarić ugodno se iznenadio interesom hrvatskih medija za davno proživljenu priču. Rođen je u selu Cvetlin u općini Bednja, a Prvoj gardijskoj brigadi mladi je Zagorac pristupio u rujnu 1991. sa samo 19 godina.
"Prijavio sam se gledajući rat koji je počeo u Sloveniji, te potresne slike uplakanih žena i djece i tada sam rekao sebi da idem pomoći kako mogu i koliko mogu, dati svoj doprinos. Želio sam sudjelovati u spašavanju života i stvaranju hrvatske države", otpočeo je Petar.
U Stari Grabovac stigao je prateći ratni put Prve gardijske brigade.
"Nisam bio stalno na jednom mjestu, na novljanskom ratištu premještali smo se po brdima, mijenjali položaje jer je pucalo sa svih strana. No, toga dana kao da se malo smirilo iako nitko nije znao kad će opet pripucati. Sjećam se, stajao sam ispred zgrade mjesnog doma i pušio kad sam ugledao grupu novinarima, među njima i Gašu, iako tada nisam znao njegovo ime. Prišao mi je i rekao da stanem malo na tenk i poziram. Sjećam se, gore je bio prikačen protuavionski mitraljez 12,7 milimetara. Međutim, u istom trenutku počele su sa svih strana padati granate. Nije prošlo ni sat vremena, baš na to je mjesto ruknula jedna granata, odnijela dio natpisa. Imali smo sreće, danas znam da nas je Bog sačuvao. Fotograf mi je nakon nekoliko dana pokazao tu fotografiju na tenku, ali ja sam potpuno zaboravio da sam mu uopće pozirao. Nisam imao vremena misliti je li on tada uspio 'okinuti', nisam uopće razmišljao o tome", pričao je Petar Dukarić.
U odori Tigrova nastavio je ratovati diljem Hrvatske, ne znajući da je fotografija na kojoj pozira postala prepoznatljivim simbolom antiratne kampanje. Fotografija je objavljena u mnogim domaćim i stranim medijima kako bi u svijet odnijela priču o tome što se doista događa u tom ratu u Hrvatskoj, ali i jačanju morala hrvatskih vojnika i građana.
Također, novljanski ratni press-centar tih je dana postao središtem kreativnog antiratnog stroja, iz svoje radionice izbacujući plakate, među njima i glasovitu "Ranjenu čaplju". Gledajući fotografiju Petra Dukarića nije im trebalo mnogo da i od njegova portreta stvore efektni plakat. Autor plakata je danas pokojni grafičar i multimedijalni umjetnik Ivo Vrtarić, u to doba voditelj ratnog press-centra operativne grupe Posavina.
Parafrazirajući pjesmu Gunsa "Live and let die", točnije njihovu obradu vječnog hita Paula McCartneyja i "Wings" iz 70-ih, ovaj plakat u središtu je imao portret Petra Dukarića, a pri vrhu dodan natpis "Živi i pusti živjeti", što bi na engleskom bilo: "Live and let live".
"Premda kao temu ima naoružanog vojnika, ja i danas smatram da je to antiratna fotografija. Ona ima više poruka, među njima i onu da je mladost branila Hrvatsku, da su odore hrvatskih vojnika nosili mladi ljudi koji su izgledali kao da su došli iz diskokluba, mnogi i jesu", kazao je fotograf Željko Gašparović.
Plakat je krenuo na svoj put, no mediji su, koristeći ga, u to vrijeme upotrebljavali termin "nepoznati hrvatski vojnik". Kada se u Novskoj koncem godine naposljetku doznalo njegovo ime, nepoznata je postala njegova lokacija. Ništa o toj potrazi Petar Dukarić nije znao sve dok o postojanju pa i važnosti fotografije nije doznao tek godinu dana kasnije na južnom bojištu. Ondje ga je, koncem 1992. godine, pronašao novinar Mladen Genc i donio mu vijest da ga, osim brojnih ratnih reportera, po cijeloj ratom zahvaćenoj državi, traži i menadžer Guns N' Rosesa.
Nije Petar znao ni da je plakat s njegovim likom u to doba objavljen u Vjesniku na dvije stranice, niti da je rock kritičar Darko Glavan napisao nadahnuti osvrt o tome, te ga je uz pomoć svojih kontakata plasirao u svijet, pa i do menadžera čuvenog benda.
"Svi su me tražili, i novinari i muzičari, a ja o tome nisam imao pojma. Ja sam tada ratovao. Prvi glas donio mi je taj novinar iz Zagorja koji me je prepoznao na fotografiji. Od njega sam saznao da me 'Gunsi' žele upoznati, da mi nude da ih posjetim u Americi, da me pozivaju kao gosta na njihovoj turneji. Čuo sam tada da žele moju fotografiju staviti na postere pa i omot novog albuma i da traže moje dopuštenje. Rekao sam tada Gencu da prenese kome treba neka rade što god hoće", pričao je Petar Dukarić.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Koliko je taj partizana i četnika riješio, svaka mu čast za sve sto je napravio za nas. Nažalost rat ostavlja traume. Najveća krivnja je na sustavu koji nije pravovremeno pomogao heroju Domovinskog rata.
nek mu sude
ako je bio ratnik nema pravo nozem na zenu,,