Grupa znanstvenika u Velikoj Britaniji pregledavajući rakove u lokalnim rijekama došla je do otkrića koje nisu očekivali. U pet rijeka pronađeni su tragovi kokaina i ketamina (koji se ponekad koristi i kao droga na tulumima) u rakovima, kako su objavili u magazinu Environment International.
Pretpostavljaju da je kokain završio u rakovima, rijekama, zahvaljujući konzumaciji kokaina i pa preko mokraće do otpadnih voda. Ako ta voda ostane nefiltrirana i neobrađena droga se iz kanalizacijskih sustava može proširiti u okolne vodene ekosustave.
"Takva redovna pojava nedopuštenih supstanci u divljini bila je iznenađujuća", rekao je Leon Barron, koautor studije.
"Očekivali bi to u urbanim područjima poput Londona, a ne u ruralnim dijelovima", naglašava.
Kako bi to moglo djelovali na same rakove, autori studije nisu utvrdili. No smatraju da pronalazak "nekoliko pesticida koji više nisu dopušteni u EU" zahtjeva i daljnje istrage, piše Business Insider.
Na 15 lokacija koja su istraživali pronašli su tragove 56 zagađivača u vrsti raka nazvanoj obični rakušac. Od svih spojeva najviša koncentracija bila je kokaina, lidokaina i ketamina. Pronađeni su tragovi lijekova za ublažavanje anksioznosti, Valiuma i Xanaxa, a u manjim količinama i lijeka za regulaciju visokog tlaka.
Droge nisu jedini problem u vodama, često se u riba i školjaka mogu pronaći tragovi plastike, koja se može pronaći u ljudskom izmetu. Školjke su često pune otrovnih kemikalija koje se mogu pronaći u vodama. Među primjerima je i slučaj kompanije Chisso Corporation koja je u zaljev Minamata ispuštala spojeve bogate živom, i to tri desetljeća, do 60-ih godina prošlog stoljeća. Oni koji su konzumirali morske plodove s tog područja razvili su Minamata bolest, koja uzrokuje fizičku deformaciju.
Rakovi nisu jedina životinje koje se slučajno drogiraju.
Kanadska studija iz 2017. godine otkrila je da školjke koje žive u blizini mjesta gdje kanalizacija završava u okolišu, imaju tragova triklosana i ibuprofena. Početkom ove godine otkriveno je da otpadne vode iz Londona koje završavaju u Temzi imaju tragova kokaina, što i ne čudi budući da je London grad u kojem je zabilježena najveća koncentracija kokaina u otpadnim vodama u Europi, u kanalizaciji.
Još jedno istraživanje pokazalo je da bi kritično ugrožene jegulje iz rijeke Temze mogle postati "hiperaktivne" od svog tog kokaina koji se nakuplja u njihovim mozgovima, mišićima, i koži. U dagnjama su prošle godine pronašli tragove oksikodona, antidepresiva, kemoterapijskih droga i lijekova za srce, što pokazuje da se hrane otpacima iz zagađene ljudske kanalizacije.
"Sigurno ne bi htjeli jesti dagnje s ovih urbanih zaljeva", kaže koautor Andy James.
Da daleko od Londona nije i Zagreb pokazuju podaci mjerenja opijata u kanalizaciji u Zagrebu koja pokazuje da se dnevno ušmrče 90 grama kokaina. Što je smanjenje od godina prije kada su Zagrepčani trošili 129 grama dnevno. Gram košta od 50 do 100 eura, zavisno od dilera do dilera, pisao je Express.
Hrvati godišnje na drogu troše oko četiri milijarde kuna. Ispada da se u metropoli potroši 32 kilograma “bijelog” godišnje, a u Hrvatskoj oko 90-100 kilograma. Procjenjuje se da se u hrvatskoj metropoli nalazi 25 do 30 posto hrvatskih ovisnika, koji na drogu godišnje potroše više od milijardu kuna. U Hrvatskoj ima oko 10.000 ljudi ovisnih o kokainu i amfetaminu, a povremenih konzumenata je i daleko više.