Life
17002 prikaza

Crni Jadran: Ovo su najgore nesreće na našem moru

Isječak spašavanja generala Twininga
Screenshot/Youtube
Putnici i mornari su pogibali zbog olujnog vremena, problema s teretom, ali i zbog podvodnih mina

U utorak kasno navečer je došlo do još jedne tragedije na Jadranu. Brod Lučke kapetanije Danče sudario se s gumnjakom, a u nesreći je poginulo dvoje ljudi dok se za petero još traga. Da je Jadran, iako relativno malo more, ipak opasno za putnike, dao je naslutiti tadašnji dekan pomorskog fakulteta u Splitu kada je za Dnevnik.hr rekao: "Još su možda rjeđe, u postotku daleko rjeđe na svjetskim morima nego kod nas. Je li to ponekad opuštanje, je li ležerniji pristup, u to ne mogu ulaziti".

Jadransko more ima dugu povijest nesreća, a u nastavku pročitajte tek manji broj nekih od najgorih.

Baron Gautsch

Bio je to putnički parobrod u vlasništvu Austrijskog Lloyda, prvog i najvećeg parobrodarskog društva na Jadranu. Izgrađen je 1908. godine i redovito je putovao od crnogorskog Kotora do Trsta. Po izbijanju Prvog svjetskog rata, austrougarska ratna mornarica tražila je od Lloyda da im posude brod za prebacivanje vojnika u Kotor. 13. kolovoza 1914. je ploveći od Velog Lošinja prema Trstu naišao na prijateljsko minsko polje i ubrzo potonuo. Konkretne brojke nisu poznate, ali pretpostavlja se da je smrt u Jadranu dočekalo stotinjak putnika, većinom civila.

Szent Isztvan

Bio je to jedan od najvećih ratnih brodova na svijetu, a potopljen je pred kraj Prvog svjetskog rata. 10. lipnja 1918. godine je krenuo prema OTrantskim vratima, ali uhvatili su ga talijanski torpedni čamci u blizini Premude. Uskoro su ga počeli gađati i probili su vanjski oklop što je dovelo do ulaska vode u trup, a uskoro i potonuća. Poginulo je 89 mornara, uglavnom iz strojarnice.

Ljubljana

Putnički parobrod Ljubljana izgrađen je za austrougarsku mornaricu 1904. godine u Engleskoj pod imenom Salona da bi ga nakon Prvog svjetskog rata preuzela Jadranska plovidba d.d. koja ga početkom tridesetih godina modernizira i daju mu novo ime, Ljubljana. Ustaški režim predao je Italiji dobar dio obale, pa je tako i mornarica završila u talijanskim rukama, a Ljubljana je postala Lubiana. Nakon talijanske kapitulacije 1943. godine, Lubiana prelazi u partizansku mornaricu i plovi po oslobođenim područjima. Krajem rata, 14. svibnja 1945. godine, brod je isplovio iz luke u Bakru i naišao na magnetsku minu.

Živote je izgubilo 13 članova posade i tri putnice, a s brodom je potonuo i kapetan Ljubo Doričić.

Borak

Krajem prošlog stoljeća, točnije 1999. godine je u blizini otoka Obonjan kod Šibenika potonuo brod Borak nakrcan cementom. Olujno jugo prevrnulo je brod na kojem su bila petorica članova posade -poginuli su Valter Cimera i Stjepan Španić, a spašeni su Ante Jureško, vlasnik i zapovjednik broda, njegov sin i kormilar Slavko te Muhamed Čeliković koji je godinama radio za obitelj Jureško, ali tog puta nije bio prijavljen kao član posade, pisala je svojedobno Slobodna Dalmacija.

Nautika 64

Pomicanje tereta bilo je kobno i za brod Natuiku 64 koji je početkom siječnja 2001. godine potonuo kod Ancone. Za nesreću je kriva nevera u koju smo doplovili te, kako mi pomorci kažemo, “ukrižano more“ tj. kada se sudaraju valovi koji mijenjaju smjer te je izuzetno teško upravljati brodom. Isplovili smo iz Splita po mirnom vremenu, a na domak Italije je nevrijeme postupno jačalo.

Svi smo uzeli prsluke za spašavanje, ali ja sam jedini bio na palubi kada se “Nautika” prevrnula doslovce u sekundi. Našao sam se u moru ispod nje, ispustio sam prsluk iz ruke, podronio brod do druge strane i isplivao na površinu. Vidio sam preokrenuti brod i počeo plivati od njega kako me ne bi povukao ako počne tonuti.

Plivao sam uru, uru i pol kada sam došao do plinske platforme, popeo se na nju i pozvao radiom pomoć - kazao je Geni Vuković, jedini preživjeli s Nautike 64. poginuli su zapovjednik broda, kapetan Petar Jašić (63), kormilar Duško Vuković (27), upravitelj stroja Siniša Madunić (40) i mornar Marko Mijatović (70).

Tragedija kod Sestrica

Početkom Domovinskog rata su ratni brodovi jugoslavenske mornarice kretali iz Pule prema Boki Kotorskoj ali ih je uhvatilo olujno nevrijeme. Prilikom pokušaja spašavanja mornara Aleksandra Stojkova, inače neplivača, njegov zapovjednik Vujica Čurić je zajedno s njim potonuo. Naime, Čurić nije htio napustiti svog kolegu i pokušavao ga je držati dok su ih obojicu izvlačile kolege s velikog patrolnog broda. Jedan val ih je obojicu povukao pod vodu i nikad više nisu viđeni.

  • nelson 12:17 05.Srpanj 2017.

    viribus unitis

  • rescueST 06:54 28.Travanj 2017.

    Dragi novinari sjećate se poginulih iz prvog i drugog svjetskog rata, a niste spomenuli najveću pomorsku nesreću od samostalnosti RH, koja je se također dogodila pred Dubrovnikom, kada je u sudaru dva putnička broda, (Aurora i Ilirija, 06. svibnja 1992g.) ... prikaži još! poginulo 10 ljudi koji su bježali pred agresijom...bitno da ste se prisjetili dva vojnika JNA, al ne i onih koji su zbog njihovog djelovanja se utopili, među kojima i troje male dice.