Ljudi ne vole bogate nego “dobre” zemlje. To su one koje pridonose nešto svijetu u kojem živimo, zemlje koje zapravo čine svijet sigurnijim ili boljim ili bogatijim ili pravednijim, kaže britanski pisac i ekonomsko-politički savjetnik Simon Anholt. Ljudski osjećaji i razmišljanja danas se formiraju prema faktorima koja rapidno odudaraju od kapitalističke svrhe, a to je novac. Prema Anholtu, globalizacija nas je sve iznenadila, a mi smo prespori da na nju odgovorimo.
Osim nekih dobrih stvari, donijela je i velike izazove s kojima se suočavamo, poput klimatskih promjena i ljudskih prava, demografije i terorizma, pandemija i narkotrgovine, ropstva i gubitka vrsta. Zbog tog, savjetnik je s kolegom Robertom Goversom formirao indeks dobrih zemalja. Trenutačno je na prvom mjestu Irska. Ispitanici za nju tvrde da najviše pridonosi čitavom čovječanstvu. Osim nje, među prvih deset je većina zemalja zapadne Europe te Novi Zeland. Da nije riječ samo o financijski stabilnim, tj. bogatim zemljama, govori podatak da je Kenija na 30 mjestu.
- Tu je riječ o vladi i ljudima kojima je stalo do ostatka svijeta i koji imaju hrabrosti da razmišljaju prema van umjesto da su sebično - tvrdi Anholt. Dodaje da “dobra” zemlja uvijek stavlja dobrobit svojih stanovnika iznad sebe same te da to svima treba biti i savjetnik za nadolazeće izbore. - Kada glasate za njih, upitajte se: Bi li to napravila dobra zemlja? Ako je odgovor ne, budite uvijek vrlo sumnjičavi - kaže Anholt.
