Spektakulani muzej Quai Branly u Parizu prepun je dragocjenog blaga. U njemu se nalazi oko 70.000 eksponata iz Afrike uključujući i veličanstvene statue iz Benina i delikatne slike koje su jednom davno ukrašavale zidove crkve u Etiopiji. No dugoočekivano izvješće koje bi trebalo uskoro biti objavljeno moglo bi imati dramatičan utjecaj na ono što posjetitelji mogu vidjeti, a s posljedice bi se mogle osjetiti i na drugim međunarodnim muzejima.
Izvješće je zatražio francuski predsjednik Emmanuel Macron od dvojice akademika koji su trebali sastaviti prijedlog restitucije tih eksponata koji su dio afričkog kulturnog nasljeđa. Francuski predsjednik izvješće bi trebao dobiti krajem tjedna.
Akademici Bénédicte Savoy iz Francuske i Felwine Sarr iz Senegala, predlažu kako bi se eksponati koji su oduzeti afričkim zemljama i odneseni u Francusku bez pristanka, trebali trajno vratiti, ako zemlja iz kojeg su uzeti to i zatraži. Smatraju kako bi ovo trebao biti početak kompleksne suradnje i prikupljanja informacija, istraživanja, znanstvene razmjene i treninga u sljedećih pet godina, naglasili su akademici, piše The New York Times.
To bi izvješće moglo imati velike posljedice na način funkcioniranja međunarodnih muzeja. Kaže kako se oko 90 do 95 posto afričkog kulturnog blaga nalazi izvan zemlje i po svjetskim muzejima. Samo u Francuskoj u spomenutom muzeju ih je oko 70.000. Ostali vrijedni predmeti su u Parizu, u lučkim gradovima poput Cherbourg i Le Havre, te u centrima poput Lyona i Grenoblea.
"Ne bi trebalo biti upitno hoćemo li mi ili drugi muzeji isprazniti svoje kako bi mogli napuniti afričke muzeje", smatra Savoy, povjesničar umjesnosti i profesor na Tehničkom sveučilištu u Berlinu.
Svrha nije samo vratiti objekte iz Quai Branly muzeja koji su stigli u zemlju tijekom 150 godina, već je cilj i želja "rebalans geografije afričkog naslijeđa u svijetu, koje je trenutačno jako ne balansirano. Europski muzeji imaju gotovo sve, a afrički muzeji nemaju gotovo ništa".
Kako bi pomogli u postizanju tog rebalansa, izvješće preporučuje restituciji "svakog objekta koji je silom oduzet ili se pretpostavlja da je oduzet", od strane vojske, znanstvenih istraživača ili administracije tijekom francuskog kolonijalnog razdoblja u Africi, koje je trajalo od kasnog 19. stoljeća do 1960. godine.
Zbog ovih najava mnogi muzeji u Francuskoj su se prestrašili, posebno nakon nekih bombastičnih napisa u medijima kako će morati vratiti sve. Razvoj situacije pomno će pratiti i neki europski muzeji. Među njima i britanski muzej u Londonu koji ima oko 700 eksponata iz Benina. Berlin se također nada kako će novi Humboldt Forum muzej napuniti s nekoliko stotina skulptura iz tog istog kraljevstva, poznatih pod nazivom Benin Bronzes.
Obe institucije dio su beninske grupe, muzejskog konzorcija, koje je u potrazi za povratkom nekih njihovih blaga u Nigeriju, dijelom kao dugotrajni najam. Francusko izvješće savjetuje da se to ne čini, već da se obavi trajna restitucija. Macron je prvi put to pitanje postavio u studenom 2017. godine, pred studentima sveučilišta u glavnom gradu Burkine Faso Ouagadougou.
"Ne mogu prihvatiti što je veliki dio povijesnog nasljeđa nekoliko afričkih zemalja u Francuskoj. Afričko naslijeđe mora biti prikazano u Parizu, ali isto tako i u Dakru, Lagosu, Cotonu. To je jedan od mojih prioriteta. Od danas kroz sljedećih nekoliko godina želim vidjeti uvjete koji će omogućiti da konačno definiramo pitanje afričkog nasljeđa", naglasio je Macron.
Pitanje je zapravo koliko će Macron implementirati preporuke iz neobvezujućeg izvješća.
Da je riječ o tipičnom pristupu unutrašnjim i vanjskim pitanjima, smatra Marie-Emmanuelle Pommerolle predavačica na Sveučilištu Sorbona u Parizu.
"Macron je odlučan da determinira novu političku generaciju koja nema nikakve poveznice sa kolonijalnim periodom", naglašava.
Kaže kako je njegova izjava o restituciji pokušaj "da potvrdi nasilnu prošlost, nasilni odnos sa afričkim kontinentom, i prakse koje se i sada desetljećima nakon ne mogu smatrati legitimnim".
No isto tako smatra kako povratak tih eksponata moraju voditi muzejski profesionalci a ne političari.
"Ovo je razgovor kojeg moraju voditi profesionalci umjetnici i akademici, inače će doći do politizacije restitucije", naglašava.
Akademici koji su radili izvješće putovali su u Mali, Senegal, Benin i Kamerun, kako bi se susreli sa njihovim muzejskim i vladinim dužnosnicima.
"Mi predlažemo rješenja koja uzimaju u obzir vremenska ograničenja koja traže države, kako im ne bi nametnuli veliku količinu povrata predmeta i moramo voditi računa da ga oni zaista i žele, povrat, i da su za njega spremni i u stanju ga organizirati", naglašava Sarr.
U prvoj fazi povrata, predlaže se "povrat nekoliko velikih simboličnih predmeta čiji su povrat tražile afričke nacije ili zajednice već duži niz godina", predlaže izvješće.
Na vrhu tog popisa su dragocjene statue, vrata palača, i prijestolja koje su francuske snage opustošile 1892. godine iz kraljevskog grada Abomeyja u Beninu. Riječ je o najvažnijim afričkim objektima koji su izloženi u muzeju u Parizu. Povrat je zatražio predsjednik Benina 2016. godine. No zahtjev je odbijen na temelju toga da je francuska nacionalna kolekcija "neotuđiva", što znači da se dio nje nikada ne može dati, tj. u ovom slučaju vratiti.
Ostali objekti koji će se vratiti tijekom ove prve faze su oni iz Senegala, Nigerije, Etiopije, Malija i Kameruna.
U drugoj fazi do kraja 2022. godine, napraviti će se inventura francuskih kolekcija i podijeliti digitalno. Izvješće predlaže osnivanje zajedničke komisije kako bi se pregledali zahtjevi za povratom i savjetovalo o pitanju konzervacije, edukacije i treninga.
U trećoj i posljednjoj fazi povrat će moći zatražiti one afričke države koje to još dosada nisu učinile.
"Proces restitucije neće biti ograničen vremenom. I trebali bi izbjeći rizik da se taj povijesni prozor, otvoren 2017. godine, pod bilo kakvim razlogom ikada više zatvori", stoji u izvješću.
