Ne zarađujem ništa! Ne primam tantijeme uopće. Jednom moram stati na kraj zadiranju u moj džep - bijesno je odgovorio Tonči Huljić.
Upravo se on sa suprugom Vjekoslavom našao na vrhu liste autora koji su naviše zaradili u 2013. godini. Njihova je zajednička brutozarada, kako neslužbeno doznajemo, premašila milijun kuna.
Boris Đurđević, frontman grupe Colonia također se ističe među autorima koji zarađuju godišnji iznos koji prelazi pola milijuna kuna, dok Husein Hasanefendić Hus iz Parnog valjka zarađuje oko 700 tisuća kuna.
Rajko Dujmić pripada glazbenicima koji sa 717 glazbenih uradaka utrži godišnje oko 450 tisuća kuna, koliko se procjenjuje i godišnja naknada tantijema Zrinka Tutića sa 716 djela registriranih u ZAMP-ovoj bazi autora.
"Iz prespektive izvođača, autora i diskografa mogu reći da su uloženi veliki napori kako bi glazbenici dobili svoj dio kolača. Osobno podržavam i pozdravljam ovaj sustav preraspodjele novca jer od toga i sam živim", ističe Tutić.
Ni prva gitara Prljavog kazališta i autor njihovih pjesama, Jasenko Houra ne zarađuje značajno manju novčanu svotu pa se navodno njegova godišnja dobit od autorskih prava kreće oko 350 tisuća kuna.
Svote koje na temelju autorskih prava dobivaju Miro Buljan, Nenad Ninčević, Ante Pecotić te Zlatan Stipišić Gibonni, koji su već godinama na samom vrhu ljestvice autora s najvećim naknadama, iznose oko pola milijuna kuna bruto.
"Zbog logističkih razloga, redovito se pojavljuju sitna odstupanja tih naknada u odnosu prema očekivanjima autora. Ja sam tipičan primjer glazbenika koji je zakinut za dio autorskih prava mojih zabavnih pjesama jer ih kolege glazbenici koji ih izvode jednostavno ne prijavljuju pa ja samim time i ne dobivam novac", kaže Ninčević.
Dodaje da bi iznosi njegove zarade bili i dvostruki da kolege pjevači na terenu korektno prijavljuju njega kao autora glazbenih djela koja izvode.
Jedan od najizvođenijih autora u Hrvatskoj Zlatan Stipišić Gibonni za 2014. godinu sigurno može očekivati da će dobiti manji iznos nego za neke prethodne godine jer se odrekao tantijema za pjesmu “Cesarica” kako bi pomogao poplavama pogođenim područjima u proljeće prošle godine.
Severina Vučković od tantijema ubire samo nekoliko desetaka tisuća kuna na godinu kao autorica 52 djela u ZAMPovu registru, dok su bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću prihodi od autorskih prava pala za duplo: s gotovo 32 tisuće kuna na 15 tisuća kuna.
Ako je suditi prema prognozama glazbenih stručnjaka, Ivan Dečak, pjevač benda Vatra i autor hita “Tango” ove se godine ima pravo nadati velikom iznosu. Dečak nećak, kako mu mnogi tepaju jer mu je stric general Ivan Dečak, prognozira se, prvi bi put i mogao ući među top-deset glazbenika koji zarađuju više od 100 tisuća kuna od tatijema.
Inače, u lipnju će ZAMP objaviti izvješće s popisom glazbenika koji će najviše zaraditi od tantijema za prošlu, 2014. godinu.
"Ne bih imao ništa protiv da na moj račun sjedne milijunski iznos. Ali realan sam, to je nemoguće. Premda se ‘Tango’ dosta vrtio na radiopostajama, ne očekujem da će se moji tantijemi u tolikoj mjeri razlikovati od onih koje dobivam od početka karijere", govori Ivan Dečak, autor prošlogodišnjeg hita “Tango”.
Za razliku od njega, najpoznatija autorica tekstova na ovim prostorima, Marina Tucaković, za samo jedan stih u pjesmi “Zora je” zasad je zaradila 780.000 kuna.
"Pjesmu mi je napisao pokojni Đorđe Novković i nas dvoje smo se nekoliko puta posvađali oko naslova pjesme. Prvo smo je nazvali ‘Jovane, zora je’ pa ‘Milane, zora je’. Posljednja i konačna verzija je ‘Zora je’. Na kraju sam pozvala Marinu Tucaković, koja je napisala samo jedan stih, a to je ‘Suza je iz oka kanula’, i na tom stihu zaradila pozamašan novčani iznos", ispričala je izvođačica tog hita Neda Ukraden.
U Hrvatskoj je praksa da iznos tantijema dijele autor(i) teksta i glazbe u omjeru 35 posto prema 65 u korist autora glazbe. Zbog toga nije rijetkost da se glazbenici potpisuju kao autori glazbe premda to zapravo nisu.
Svojedobno je Marko Perković Thompson priznao da je potpisan kao autor glazbe za pjesmu “Iza devet sela”, koja je neodoljivo podsjećala na ABBA-in hit “Super Trooper”.
Pjevač je tako na račun jednog od svojih najvećih hitova ubirao tantijeme za kopiranu melodiju pjesme sve do 2007. godine, kad je jedna produkcijska kuća u ime ABBA-e toj priči stala na kraj.
Rezultat je taj da Marko Perković Thompson prema ZAMP-ovoj bazi podataka ne polaže nikakvo autorsko pravo na istu pjesmu pa tantijeme najvjerojatnije idu pravnim zastupnicima grupe ABBA.
Da udruga HDS ZAMP provjerava originalnost pjesama vjerojatno bi i pjesma “Dinamo ja volim” u izvedbi grupe Pips Chips & Videoclips doživjela sličnu sudbinu.
Premda je kao autor glazbe zaveden Dubravko Ivaniš Ripper, slušatelji čuvene Dinamove himne uočili su preveliku sličnost s pjesmom “You’ll Never Walk Alone” u izvedbi engleskog rock sastava iz šezdesetih Gary and The Pacemakers.
Ripper i dalje polaže autorsko pravo na pjesmu “Krumpira”, koja je gotovo identična Madonninoj “Justify My Love” te “Mala fufica”, koja neodoljivo podsjeća na pjesmu benda Troggs “With a Girl Like You” iz 1966. godine i za sve njih dobiva godišnju naknadu za autorska prava.
"Nažalost, plagijatorstvo prečesto prolazi nesankcionirano jer je procedura komplicirana. Izvođač koji stoji iza originala prvo treba podići tužbu protiv glazbenika koji ga je kopirao, zatim cijeli slučaj odlazi na sud, da bi se tek nakon sudske presude nešto primijenilo, kao primjerice da se naknada za autorsko pravo s jednog izvođača prebaci na drugog", objašnjavaju nam stručnjaci iz diskografskih kuća.
Kad je riječ o glazbenim albumima, naknad od autorskih prava na njih otpada tek jedan posto. Prodaja nosača zvuka i dalje je u padu.
"Izvođači koji su već dugi niz godina prisutni na sceni, koji se mogu pohvaliti odanom publikom s čvrstom bazom obožavatelja i dalje dominiraju", komentirali su u ZAMP-u.
Na tronu diskografije po prodanim nosačima zvuka prošle godine našao se upravo Thompson s albumom “Ora et labora”, a pratili su ga “Tišina mora” Olivera Dragojevića i Severinin album “Dobrodošao u klub”.
"Ja sam napisala jednu srcedrapateljnu pjesmu za album ‘Dobrodošao u klub’ iz moje ladice srcedrapateljskih pjesama", rekla je Seve.
U ZAMP-ovoj bazi zavedena su ukupno njezina 52 djela koja potpisuje ili kao tekstopisac ili kao autorica glazbe, a među najzvučniji naslovima su Severinini hitovi “Adam i Seva”, “Da si moj”, “Moja štikla” i “Djevojka sa sela”.
