Ako netko ima jači vrat, to ćemo povezati s debljinom ili genetikom - a rijetko kad sa pojavom određene bolesti.
No, liječnici ističu kako je upravo znak zadebljanja vrata jedan od glavnih simptoma pošasti modernog doba - bolesti štitnjače. To se osobito odnosi na one s normalnom tjelesnom težinom, kod kojih je očito kako vrat izgleda kao da je "natekao". O čemu se radi?
Naime, kod bolesti štitnjače najčešće se radi o autoimunom poremećaju u kojem štitnjača uništava samu sebe, zahvaljujući antitijelima zbog kojih organizam počinje tu važnu žlijezdu doživljavati kao neprijatelja.
Pretpostavka je da će se svaka peta žena u jednom razdoblju života susresti s poremećajem štitnjače, a i broj oboljelih muškaraca sve je veći, tvrde stručnjaci. Osim genetike, bolesti štitnjače pogoduju stresan život, nepravilna prehrana te promjene hormonskog statusa poput trudnoće i menopauze, piše WebMD. Poremećaji u radu te važne žlijezde danas su drugi po redu endokrini problem po učestalosti, nakon dijabetesa.
Prvi simptomi nepravilnog rada štitne žlijezde, koja se nalazi u vratu ispod Adamove jabučice su oticanje vrata, neobjašnjiv gubitak ili dobivanje na težini, ispadanje kose, kao i promjene u razini energije te raspoloženju.
Najčešći oblici bolesti štitnjače su hipotireoza, u kojem ona luči premalo hormona te hipertireoza u kojem luči previše. Kako su stanja i uzroci poremećaja drugačiji, tako su drugačiji i simptomi.
I nestajanje obrva je simptom
Razlog za to nije briga za estetiku, već sumnja u poremećaj hormona koji vlada tijelom te uzrokuje ispadanje dlačica na tom točno određenom dijelu lica, a povezuje se s problemima u poremećaju štitnjače.
Naime, kod hipotireoze, a rjeđe kod hipertireoze, liječnici su primijetili kako i kod muških i kod ženskih pacijenata dolazi do javljanja ovog simptoma, najčešće znatno prije nego se uoče drugi znakovi poremećaja štitnjače.
Tek mjesecima nakon toga mogu uslijediti promjene u težini, malaksalost, ispadanje kose, lupanje srca i pucanje noktiju, no sve bi se moglo na vrijeme spriječiti da se poremećaj u radu štitnjače otkrije ranije te se na vrijeme daje terapija, objašnjavaju endokrinolozi.
Dijagnosticiranje
Najčešće metode utvrđivanja bolesti je analiza hormona štitnjače u krvi. Ako hormoni nisu u redu, tada se obavlja ultrazvuk štitnjače. Kod prisutnih čvorova u tkivu štitnjače radi se punkcija čvorova te scintigrafija štitnjače. U nekim slučajevima problem prolazi sam od sebe, dok je u većini potrebna terapija lijekovima. Kod postojanja čvorova kao i kod hipertireoze, koja se ne može kontrolirati dulje vrijeme, pristupa se operaciji štitnjače ili zračenju radioaktivnim jodom.
Hipotireoza
Najčešći uzrok nedovoljnog lučenja hormona štitnjače je autoimuna bolest Hashimotov sindrom koji se potvrđuje testiranjem antitijela tiroidne peroksidaze (TPO) i tireoglobulina (Tg). Autoimuna bolest može postojati i da nije došlo do poremećaja hormona, no takvo stanje treba pratiti liječnik jer i u tom slučaju mogu postojati simptomi bolesti.
- Debljanje bez pojačanog unosa hrane
- Zadržavanje vode u tijelu
- Zatvor i probavne tegobe
- Stalan umor i manjak energije
- Poremećaji menstrualnog ciklusa
- Suha i perutava koža
- Ispadanje kose
- Pojava otekline na vratu tj. gušavosti
- Povišen krvni tlak
- Osjećaj udaranja srca
- Osjećaj hladnoće zbog usporenosti metabolizma
- Depresija
- Psihomotorna usporenost
- Neplodnost
Liječenje hipotireoze najčešće se svodi na nadomjestak prirodnih hormona štitnjače sintetskima, koji se piju svako jutro natašte, ovisno o dozi koja je tijelu potrebna.
Hipertireoza
Kod hipertireoze dolazi do pojačanog stvaranja hormona štitnjače, a najčešće je posljedica autoimunog procesa tj. Gravesove bolesti. Ostali uzroci su čvorovi i poremećaj u radu hipofize. Simptomi su često jače izraženi nego kod hipotireoze.
Nastavak čitajte na sljedećoj stranici
