Iako ne izgledaju tako, morski krastavci su vrlo vrijedni - barem ako je suditi po onom koliko su ljudi spremni platiti za njih. Naime, kilogram morskih krastavaca ili trpova iznosi preko 3000 dolara, piše Business Insider.
Glavni razlog za to je njihova popularnost na azijskom tržištu, gdje ih se smatra cijenjenom delicijom. I dok ih naši ribari u najboljem slučaju doživljavaju kao napast koja se zapetljava u mreže stajaćice, u Kini i Japanu sve više ronioca svakodnevno riskira svoj život kako bi došli do njih. Što je vrsta rjeđa, to ronioci moraju dublje zaroniti po nju.
Primjerice, do sada je zabilježeno čak 40 smrtnih slučajeva ronioca na meksičkom Yucatanu za vrijeme lova na njih.
Imaju izduženo kobasičasto tijelo dugo do 20-ak centimetara, s vapnenačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Nemaju oči ni mozak, već samo usta i anus, a zanimljivo je da kad su u opasnosti, kroz usta izbacuju utrobu, koju mogu obnoviti.
- Potražnja za morskim krastavcima naglo je narasla 80-ih godina. Porast broja građana srednje klase u Kini otvorila je mnogima ta vrata - napokon su došli u situaciju da si taj luksuz mogu priuštiti - pojasnio je Steven Purcell, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za morske krastavce.
Na svijetu postoji čak 1250 različitih vrsta trpova, a najtraženiji u jugoistočnoj Aziji su japanski morski krastavci. Njih se smatra proteinskom delikatesom, koja se daruje u posebnim prilikama i jede polako, da bi se uživalo u okusu.
Tražena delicija
Iako, i ostale daleko manje vrijedne vrste su tražena roba u azijskim zemljama, pa čak i one koje žive u Jadranu. Cijene jako variraju. Na primjer, neke vrste sušenih morskih krastavaca, kakvi se mogu naći u našem moru, prodaju se po cijeni od 100 dolara (oko 660 kuna) po kilogramu.
U Kini se trpovi najčešće suše i pakiraju u pomno ukrašene kutijice, kaže ovaj stručnjak. Što je životinja veća i deblja, cijena po kilogramu joj raste. Okus je u ovoj priči manje bitan. Osim što je njihova konzumacija popularna i stvar je prestiža, u Kini se vjeruje da ove životinje sadrže tvari koje su odlične za liječenje artritisa, smanjivanje krvnih ugrušaka, pomoć kod nekih oblika raka...
Bez kontrole
Od 1996. do 2011. godine broj zemalja koje izvoze morske krastavce popeo se sa 35 na 83. Na primjer, ronioci su u Yucatanu u Meksiku zabilježili pad broja ovih stvorenja za zabrinjavajućih 95 posto, i to samo između 2012. i 2014. godine.
Koliko god ih beznačajnima smatrali, trpovi imaju veliku ulogu u ekosustavu jer oni doslovce gutaju sediment s dna i tako iz njega uklanjaju višak organske tvari, ostavljajući za sobom čisti pijesak. Tako sprječavaju nastajanje mulja, a time i bujanje bakterija, algi i drugih organizama, na taj način održavajući prirodnu ravnotežu.
I u Hrvatskoj ima slučajeva nekontroliranog izlova, a riječka je pomorska policija 2018. uhvatila dvojicu ribara koji su bez dozvola skupili 320 kilograma trpova kod Krka, piše Novi List.
Trpovi su devedesetih godina na Jadranu bili izlovljavani, da bi potom bili potpuno zaštićeni, no prošle godine zabrana izlova opet je ukinuta, i to zbog izvoza preko tvrtki iz Grčke i Turske, koje na tome ostvaruju velike profite. Najveći je problem izostanak učinkovitog sustava kontrole.
