Mark Zuckerberg: Uspon i pad najmoćnijeg čovjeka svijeta

Mark Elliot Zuckerberg rođen je u gradiću Dobbs Ferry u američkoj saveznoj državi New York. Otac Edward je zubar, a majka Karen psihoterapeut. Na prvo tečaj programiranja otišao je sa 11 godina, a mentor ga je odmah prozvao genijalcem. Za očevu je ordinaciju kao tinejdžer smislio računalnu aplikaciju za dopisivanje imena ZuckNet. Napravio je i program za prepoznavanje glazbenog ukusa imena Synapse. Na Harvard se upisao 2002. godine, a 2004. je odustao od fakulteta.

Upravo je na Harvardu napravio facemash.com, na kojeg je, bez dozvole, skidao fotografije iz školskog direktorija koje su se onda ocjenjivale. Harvard ga je natjerao da sajt ukloni. Cameron i Tyler Winklevoss te Divya Narendra dolaze s idejom za stvaranje web sajta imena HarvardConnection.com. Zuckerberg na kraju lansira Facebook iz svoje sobe u studentskom domu, uz pomoć Chrisa Hughesa, Dustina Moskovitza i Eduarda Saverina. Godine 2004. tuže ga Narendra i Winklevossi tvrdeći da je ukrao ideju od njih.

Godine 2005. Zuckerberg formalno aplikaciju naziva Facebook, a 2006. postaje otvorena za svakog korisnika, a ne samo za studente Ivy League škola, te Amazona, Microsofta i Applea. Godine 2008. proglašen je najmlađim milijarderom koji je sam zaradio svoje bogatstvo, a 2010. je osoba godine. Iste godine njegov je put prema uspjehu tematiziran u igranom filmu "The Social Network" s Jessejem Eisenbergom u glavnoj ulozi.

S liječnicom Priscillom Chan hoda od fakultetskih dana, a oženili su se u vrtu njegove kuće 2012. godine. Dobili su dvije kćeri, Max i August.  Bračni par je u prosincu 2015. prvi put objavio kako planiraju do kraja svojih života podijeliti 99 posto svog udjela u Facebooku. Kritičari podsjećaju kako za to bogatstvo vjerojatno nije plaćen niti dolar poreza.

Iako nikada javno nije rekao je li konzervativac ili liberal, Zuckerberg je sa svojim zaposlenicima sudjelovao u Gay Pride paradi u San Franciscu, bio je domaćin večere u čast republikanskog guvernera New Jerseya Chrisa Christieja, a jasno je podržao i branio američke muslimane koji su bili kritizirani od strane desnice nakon terorističkih napada. 

Početkom 2014. godine kreću prve analize o stvarnoj moći Facebooka - od količine podataka koje imaju o svojim korisnicima, do toga da treće stranke imaju pristup tim podacima (kao što se i desilo u slučaju Cambridge Analytica). Psiholozi upozoravaju kako je Facebook adiktivna tehnologija koja "uzdiže kulturu prokrastinacije". Vode se debate i o tome koliko bi sadržaj na Facebooku trebao biti cenzuriran.

Facebook je 2012. kupio Instagram, a 2014. WhatsApp, a Zuckerberg, prema podacima iz 2018., vrijedi 67 milijarde dolara. 

Nakon skandala Cambridge Analytica u kojem je otkriveno da je tvrtka CA koristila preko 50 milijuna Facebook profila kako bi razvili matrice i softvere kojima bi utjecali na izbore u SAD-u izgubila je 60 milijardi dolara. Skandal je izbio nekoliko mjeseci nakon što je Zuckerberg priznao da su Rusi koristili Facebook kako bi utjecali na izbore. Nekoliko mu je dana trebalo da progovori o situaciji s Cambridge Analyticom, a to je dio javnosti uvjerilo kako Zuckerberg ne drži čvrsto uzde kompanije te da je to početak kraja.

"Bila je to velika povreda povjerenja i jako mi je žao što se to dogodilo. Odgovorni smo za zaštitu podataka ljudi a ako to ne možemo napraviti, ne zaslužujemo im služiti. Naša je odgovornost sada pobrinuti se da se tako nešto više nikada ne dogodi“, rekao je Zuckerberg, neki kažu - prekasno i premalo.