Bio je 23. ožujak 1959. godine kad se u eteru najprije začulo pucketanje, a onda se ubrzo javio glas radijskog voditelja i počelo je emitiranje: “Govorit Radio Svoboda“.
Radijska emisija bila je uvod u hladni rat. Radio-postaju financirale su SAD i prvi put odaslale program iza Željezne zavjese, duboko u tadašnji Sovjetski Savez. No, malo je njih koji znaju da je emitiranje krenulo emitiranje iz mirnog španjolskog, turističkog odmarališta Platja de Pals, udaljenom stotinjak kilometara istočno od Barcelone piše CNN Travel.
Smješteno na obali sredozemnog mora s kilometarskim pješčanim plažama, danas s besprijekornim golf-terenima i vrhunskim hotelima, teško je zamisliti da je baš ovo mjesto više od pola stoljeća igralo tako ključnu ulogu u hladnoratovskom propagandnom prepucavanju.
No, baš na toj pješčanoj plaži pronađena je savršena lokacija za jednu od najmoćnijih radiodifuznih stanica na svijetu.
Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća i nakon gotovo dva desetljeća međunarodne izolacije španjolske zbog fašističke diktature Francisca Franca, sve veća napetost zbog hladnog rata bila je dobra podloga za zbližavanje Španjolske i SAD-a.
U ovom novom kontekstu hladnog rata, Washington se zainteresirao za Španjolsku zbog njezine strateške lokacije. General Franco, koji je i sam krvavo progonio komuniste, rado se odazvao. U sporazumu koje su potpisale dvije države, SAD su od Španjolaca dobile terene za podizanje brojnih baza, pa je i postavljanje Radio Slobode u Platja de Palsu bio sastavni dio ove strateške operacije.
Od 1959. do 2006. godine u pijesku je bilo postavljeno 13 divovskih antena od kojih je najviša bila 168 metara – gotovo pola visine Eiffelovog tornja.
Ovo mjesto pogodovalo je ne samo zbog neograničenog prostora kilometarskih plaža, nego i zbog tehničkih prednosti. Naime antene su bile postavljene uz obalu, a to je pružalo izravan i nesmetan pristup moru, što je pak bilo važno zbog fenomena nazvanog troposfersko širenje, koje omogućuje radio-valovima da neometano putuju iznad površine vode.
Stanica Pals bila je dio šire mreže radio stanica 'Radio Slobode' čije je sjedište bilo u Münchenu. Sadržaj je produciran i u Zapadnoj Njemačkoj, prevođen na različite jezike Sovjetskog Saveza, a zatim bi ga slali u Platja de Pals odakle bi se emitirao prema istoku.
U jednom trenutku ovdje je bilo zaposleno 120 ljudi od kojih najviše Amerikanaca i jako malo domaćih. Međutim, prije pola stoljeća radio postaja fizički je bila odsječena od okoline i bila je zapravo tajanstveni svijet za one izvan ograde.
Istovremeno, antenski tornjevi stršali su nad krajolikom i noću bili jarko osvijetljeni, pa ih je bilo nemoguće ne zamijetiti, pa su privlačili pažnju turista i kvarili vizure pješčanih plaža.
Desetljećima su emisije 'Radio Slobode' bile jedan od rijetkih načina na koji su sovjetski građani mogli dobiti necenzurirane vijesti iz inozemstva. Čak je i Mihail Gorbačov, tadašnji predsjednik Sovjetskog Saveza, izjavio da ga je 'Radio Sloboda' informirala o svemu što se događalo tijekom pokušaja njegovog svrgavanja 1991. godine kad su ga pučisti nakratko zatvorili u njegovu ljetnu rezidenciju na Krimu.
No, upravo je Gorbačovljeva smjena označila i početak kraja djelovanja ove radijske postaje. Raspadom Sovjetskog Saveza objekt Pals izgubio je svrhu. Vojevalo se još i tijekom 90-ih, a onda se stanica konačno zatvorila 2001. Ovo je otvorilo javnu raspravu o tome što treba učiniti sa stranicom.
Neki su predložili pretvoriti je u muzej i sačuvati barem jednu od antena kao spomenik, drugi su se htjeli riješiti svega.
Pobijedila je ideja rušenja antena. Pet godina od posljednje emisije, 22. ožujka 2006. 13 čeličnih antena ukupne težine 700 tona istovremeno je nestalo s obzora kontroliranim rušenjem.
Kad su antene nestale, teren na kojem su nekoć stajale pretvoren je u područje zaštićene prirode.
Danas većina zgrada unutar bivšeg kompleksa radiostanice podsjeća na stotine objekata bivših vojnih kasarni ili tvornica u Hrvatskoj. Devastirane zgrade išarane grafitima, s izbijenim prozorima i zidovima i pokradenim inventarom i dalje je tu.
Ipak, zahvaljujući katalonskoj umjetnici Marini Capdevili, poznatoj po velikim muralima, ovo je mjesto dotaknula umjetnost. U ljeto 2018. godine na krovu glavne zgrade 'Radio Slobode' u samo 12 dana napravila je veliki mural. Rezultat je privlačna, šarena, zidna slika koja pokriva oko 2.000 četvornih metara površine.
"Kada sam otkrila ovo mjesto, zadivio me njegov potencijal i mogućnost da ove devastirane zgrade pretvorim u nešto lijepo. Moj partner, koji je iz ovog kraja, donio je dron i kad smo sagledali cijeli prostor iz zraka, dobili smo ideju da napravimo nešto što bi se moglo vidjeti iz ptičje perspektive. Bio je to naporan posao koji sam radila usred ljeta, a najteže je bilo donijeti velike količine boje na krov“, govori umjetnica.
Godinu dana kasnije slika je i dalje tu, uglavnom radi ptica. Posljednji poklon ovom zaboravljenom žarištu hladnog rata.
