Stereotipi o nacijama su kao karikatura. Namjerno generaliziraju, nepošteno ističu i uveličavaju nedostatke ili dodaju pozitivne osobine. Obično služe tome da se ismije susjede i pokaže ih se u ružnom svjetlu ili pretjerano pohvali vlastite osobine kako bismo se osjećali bolje i nadmoćnije u odnosu prema ostalima.
Postoje mitovi o svim nacijama na svijetu, jer je u neku ruku prirodno procjenjivati i uspoređivati se s drugima. Ni Hrvate nije zaobišao taj trend, pa s više ili manje ponosa nosimo svoj dio priča o hrvatskim sposobnostima u usporedbi s ostalim nacijama.
Donosimo 20 najčešćih mitova o Hrvatskoj i Hrvatima, laži koje su o nama smislili oni kojima nismo simpatični, ili uljepšane istine koje smo izmislili sami o sebi.
Svaki mit smo provjerili, pronalazeći uporište u znanstvenim istraživanjima, statistikama i konkretnim podacima. Istaknuli smo i one mitove koje nismo mogli dokazati jer počivaju na subjektivnom dojmu.
Uz nacionalne, svjesni smo postojanja brojnih regionalnih mitova koje lokalpatrioti ističu kao nedostatke, govoreći o susjedima - od pijanstva, škrtosti ili zadrtih stavova. No generalno, budimo iskreni i recimo da je nepošteno o bilo kome suditi na temelju stereotipa koji se tiču njegove nacionalne, vjerske ili rasne pripadnosti. Stoga i ovaj tekst nema namjeru nikoga uvrijediti nego samo pokazati kako uvriježeni stavovi često nemaju veze s istinom.
Ponekad je dobro i našaliti se na vlastiti račun, iako nam mnogi prigovaraju da nismo osobito duhoviti, pa onda u tom smislu nije loše još jednom podsjetiti se zašto su ono Hrvati najbolji ljubavnici svijeta ili zašto voze bolje od Lewisa Hamiltona. Otkrivamo jesmo li ljepši od drugih u regiji, gostoljubiviji od susjeda ili liječniku odlazimo samo kad smo već na rubu nesvijesti od bolova jer se panično bojimo.
Hrvatice su najljepše
Ali utemeljeno na subjektivnom dojmu. Američki putopisac i autor knjiga o osvajanju žena Daryush Valizadeh tvrdi da smo najljepše žene u Europi. Mnogi stranci kažu da su Hrvatice vrlo lijepe, posebno u Dalmaciji jer su, zahvaljujući genima, visoke, vitke, tamne kose i lijepa tena. Zagrepčanke smatraju ženama koje posebno vode brigu o sebi, paze kako izgledaju, što će odjenuti...
Možemo zaključiti da su Hrvatice lijepe, ali lijepih žena ima svagdje. Prije bi se moglo zaključiti da Hrvatice možda prednjače pred ostalim ženama u regiji po tome koliko vremena, energije, novca i sličnog ulažu u fizički izgled.
U posljednjih je deset godina najveći uspjeh Hrvatica na izboru za Miss svijeta postigla Josipa Kusić kad je 2008. godine ušla u finale. Inače, Kineskinje su od 2003. do 2012. godine dva puta osvojile titulu najljepše. Ostalih godina pobjeđivale su ljepotice iz Venezuele, Amerike, Gibraltara, Rusije, Češke, Islanda, Perua i Irske.
DJELOMIČNO TOČNO
Dalmatinci su lijeni
Dr. Petar Filipić napisao je knjigu “Ekonomski paradoksi” u kojoj se, među ostalim, osvrnuo i na neke regionalne stereotipe. Uspoređujući podatke sa Zagrebom, u razdoblju 2000.-2009. godine, utvrdio je da je prosječna plaća u tom razdoblju za Zagreb bila 4823 kune, a za Split 4036 kuna. Istodobno su Zagrepčani u prosjeku radili 2087,67 sati, a Splićani su na poslu proveli 2096,11 sati.
"Dalmatinci su vrlo vrijedni ljudi i to dokazuju gdje god dođu. Možda je percepcija da su lijeni nastala tijekom ljetnih mjeseci, ali kad dođe 40 stupnjeva u hladu, onda moraš sjesti. Ta naša fjaka uvjetovana je podnebljem, ali nema veze s radnim elanom", rekla je svojedobno glumica Arijana Čulina i pojasnila da je samo riječ o predrasudi.
NETOČNO
Hrvati su alkoholičari
Prije šest godina časopis Forbes smjestio nas je na peto mjesto najvećih alkoholičara u Europi. Istraživanje su utemeljili na potrošnju alkohola po glavi stanovnika, zakonskoj regulativi vezanoj uz alkohol, količini bolesti povezanih s alkoholom i rizičnom ponašanju vezanom uz alkohol. Prije dvije godine pali smo pak na sredinu popisa.
"U usporedbi sa zapadnim zemljama, Hrvati ne piju ništa više od Talijana, Francuza, Austrijanaca... Moguće je da se konzumacija alkohola povećala, zbog stresnih situacija, gubitka posla, materijalne i ekonomske situacije i neplaćenosti za rad, no to su samo pretpostavke", kažu stručnjaci.
Navodno je najveći problem u Hrvatskoj što nam djeca počinju piti sve mlađa. - Zabrinjavajući je podatak da djeca počinju piti već s 11, 12 godina, što je u nas učestalije nego u zapadnim zemljama, zbog čega je naša nacija u većem riziku, zaključuju psihijatri.
DJELOMIČNO TOČNO
Hrvati masovno odlaze na skijanje
Priča o 200.000 Hrvata na skijanju svake zime ispliva u prvi plan u medijima kao podsjetnik da zapravo živimo dobro, iako je riječ o samo pet posto ukupnog stanovništva. To znači da 95 posto ljudi ne ide nikamo.
Putničke agencije imaju parcijalne podatke i nitko se nije konkretno pozvao na njihov zbroj, a mnogo ljudi ionako ide skijati u privatnom aranžmanu. Prihvatimo li kao istinu to da ih je točno 200, a ne 15.000 ili 250.000 i da je svaki odlazak na skijanje neviđen luksuz, znači li to što manje od pet posto stanovništva ide na skijaško zimovanje da se u nas danas dobro živi?
NETOČNO
Hrvati su dobri ljubavnici
Svaku istinu koju muškarac kaže o svom seksualnom životu treba smanjiti za pola. Prosječan Hrvat vodi ljubav 134 puta na godinu, što je otprilike dva do tri puta na tjedan. Prema tom istraživanju, koje je Durex proveo među 26.000 ljudi u 26 zemalja, samo su Grci ispali veći ljubavnici od nas. Ako se može vjerovati Durexu, a njihovo istraživanje nije znanstevno utemeljeno nego su se sudionici sami hvalili svojim pothvatima, ispada da smo se hvalili bolje od Grka.
Hrvati seks rijetko odbijaju, zadovoljni su “alatom”, često maštaju o grupnom seksu, a žene nemaju ispriku “Ne večeras, boli me glava”. Globalno gledano, tri od četiri ispitanika izjavila su kako ih njihov seksualni partner kompletno zadovoljava, a u Hrvatskoj se ne žale na seksualne performanse svojih partnera. Volimo govoriti da imamo bolje tehnike od Španjolaca i Talijana te da je naše zavođenje ili takozvano galebarenje nepogrešivo.
"U Hrvatskoj još nije provedeno takvo istraživanje, tako da je teško reći koliko smo dobri ljubavnici. Mislim da volimo vjerovati kako smo najbolji u krevetu, pa vjerujem da je taj mit vjerojatno došao od nikog drugog, nego iz usta Hrvata i Hrvatica, ali tko zna", rekao je jedan psihijatar i seksualni terapeut.
NERIJEŠNO
Hrvati se boje liječnika
Prema istraživanju UN-a iz 2006., na ljestvici strahova na prvom mjestu je strah od bolesti, ozljeda ili smrti u obitelji, koji je dominantan u čak 70 posto Hrvata, dok se u zapadnoj Europi taj postotak kreće oko 38, a u istočnoj 39.
"Svi podaci govore da Hrvati malo znaju o prevenciji bolesti te ih često za to nije briga, a o zdravlju se brinu samo onda kada je problem već takav da se ne može ignorirati. U tim situacijama žele brza rješenja, ali nisu spremni slijediti savjete liječnika", kaže liječnica iz zdravstvenog savjetovališta specijaliziranog za drugo medicinsko mišljenje.U Hrvatskoj žive dva milijuna pretilih ljudi, čak četvrtina Hrvata puši, a više od 60 posto ljudi u Hrvatskoj ne vježba.
TOČNO
