Najnoviji slučaj dogodio se prvog dana studenog kada je 15-metarski malo je reći oronuo drveni brod pronađen nasukan na plaže na sjeveru japanskog otoka Hokaida. Ove godine "brodova duhova" japanska obalna straža pronašla je više nego ikada, do sada njih 89, prenosi UPI vijest iz najvećeg japanskog dnevnog lista Yomiuri Shimbun. Najveći broj tih čamaca pronađen je napušten, no u njih pet obalna straža pronašla je ove godine ukupno 12 tijela.
O fenomenu "brodova duhova" Express je već pisao krajem 2015. i početkom ove godine. Od početka je bilo jasno da je riječ o velikim čamcima koji su na obale Japana dospjeli iz Sjeverne Koreje, već i zbog niza oznaka u brodu, te zbog predmeta pronađenima u njima. Usto, vrlo rijetko, u čamcima se znao zateći i poneki brodolomac na rubu života koji je onda govorio o strašnim uvjetima života u Sjevernoj Koreji koji tamošnje stanovništvo prisiljavaju na očajnički bijeg iz diktature Kim Jong-una.
Tri su osnovna razloga zbog kojih japanske vlasti smatraju da se sjeverni Korejci otiskuju na put dug 1000 kilometara do Japana, pritom po nemirnom moru, vrlo često po velikim hladnoćama, s velikim šansama da ih struje odnesu tamo kamo ne žele. Prvi je to što su vlasti u Pyongyangu sklone svako toliko povećavati kvote koje sjevernokorejski ribari moraju izloviti u svojim vodama, zbog čega se ribari onda brodovima otiskuju sve dalje na pučinu u potrazi za ulovom, a to onda znači i da se u sasvim neprimjerenim plovilima izlažu sve gorim opasnostima od brodoloma.
Drugi je razlog to što je Pyongyang još prije nekoliko godina počeo prodavati kineskim ribolovnim kompanijama dopuštenje za ribolov u morima Sjeverne Koreje. Kako je riječ o ribarskoj floti nevjerojatnih lovnih sposobnosti, dotle da su njeni brodovi kadri loviti ribu i na drugom kraju svijeta, lako je zamisliti do koje mjere su takvi brodovi sposobni devastirati riblji fond u moru oko Sjeverne Koreje.
Posljedica je to da ribari više nemaju dovoljno ribe, što već samo za sebe, jer je u siromašnoj zemlji riba jedan od rijetkih izvora bjelančevina, a i u kombinaciji s prvim razlogom, dovodi do toga da ribari ili čak i cijele obitelji bježe iz zemlje pred gladi. Konačno, bijeg kakvim god plovilom preko mora jedan je od lakše zamislivih scenarija pokušaja bijega politički progonjenih građana.
Na kraju, japanske vlasti u tim olupanim čamcima, teško ih je nazvati brodovima, pronalazi leševe onih koji nisu izdržali put, a ponekad čak i kosture. Slični napušten čamci povremeno se nasuču i na obale u Južnoj Koreji. Što je zima oštrija i nevremena češća, smatraju vlasti u Japanu, veća je mogućnost da će imati i više pronalazaka takvih plovila. Posebno intrigantan bio je pronalazak četiri broda početkom studenog prošle godine kod Fukuyame.
U njima su Japanci pronašli tijela nekoliko ljudi koji su poumirali, kao i dijelove zastava Sjeverne Koreje, na jednom brodu čak i natpis "Korejska narodna vojska". Agencije su tada prenijele i to da su otprilike u to vrijeme službenici obalne straže Japana daleko na pučini primijetili još sedam takvih plovila. Čamci odnosno brodovi s mrtvima općenito se smatra znali su i mjesecima plutati nošeni valovima prije nego što su ih struje na kraju dovele do kopna.
