Life
35135 prikaza

Najbolja snajperistica - bila je preciznija i od muškaraca

Ljudmila Pavličenko
Youtube
Tko je bila Ljudmila Pavličenko, koja je od studentice povijesti postala najsmrtonosnijom snajperisticom u svega godinu dana?!

Početkom 1941., tada 25-godišnja Ljudmila Pavličenko studirala je povijest na Sveučilištu u Kijevu, a godinu dana poslije postala je najopasnijom snajperisticom svih vremena koja je ubila 309 osoba, od čega su 39 bili njemački snajperisti.

Pavličenko je od najmlađe dobi bila svojeglava i muškobanjasta, te nikad nije bila najposlušnija učenica u učionici. Rođena je 1916. godine u malom gradiću u Ukrajini, da bi se s 14 doselila u Kijev.

Kao i mnoga druga djeca u Sovjetskom Savezu, sudjelovala je u paravojnoj sportskoj organizaciji u kojoj je učila i streljaštvo. Navodno se dječak iz susjedstva pravio važan kako mu super ide pucanje, pa je Pavličenko odlučila vježbati toliko dugo dok ne bude jednako dobra kao on. 

22. lipnja 1941. godine Hitler je razvrgnuo vezu sa Staljinom i njemačka vojska je navalila na Sovjetski Savez. 

Ljudmila Pavličenko | Author: Youtube Youtube

Pavličenko se brzo pridružila sovjetskoj vojsci kako bi branila domovinu, iako je prvotno odbijena zbog spola.

"Izgledala je kao model, s manikiranim noktima, u modernoj odjeći i s lijepom frizurom. Pavličenko je rekla osobi zaduženoj za novačenje da želi nositi pušku i boriti se. Muškarac joj se samo nasmijao i pitao je što ona zna o puškama", piše na stranicama soviet-awards.com.

Čak i nakon što je Pavličenko pokazala svoj certifikat i značku koja je potvrđivala da se bavila streljaštvom, pokušali su je usmjeriti prema poslu medicinske sestre.

"Nisu željeli primati djevojke u vojsku, pa sam se morala poslužiti raznim trikovima kako bih upala", objasnila je Pavličenko.

Napokon joj je Crvena armija dozvolila da izađe na audiciju, tako što su joj dali pušku i pokazali dvojicu Rumunja koji su surađivali s Nijemcima. Bez muke je upucala vojnike, te je primljena u vojsku.

Poslali su je na prve crte bojišnice u Grčku i Moldaviju, te je u kratkom roku postala poznata kao strašna snajperistica koja je tijekom prvih 75 dana na ratištu ubila 187 Nijemaca.

Brzo se proširila riječ o njezinoj slavi

Ljudmila Pavličenko | Author: Youtube Youtube

Snajperisti su se u ondašnjim bitkama borili između zaraćenih strana, često jako udaljeni od ostalih vojnika. Bio je to izuzetno opasan posao za kojeg je bila potrebna maksimalna koncentracija i strepljenje, jer ste morali satima sjediti/ležati, savršeno mirni, kako bi izbjegli da vas uoče neprijateljski snajperisti.

Kad je postala poznata, nakon bitaka za Odesu i Moldaviju, Pavličenko je prebačena na Krim i poslana u bitku za Sevastopolj.

Zbog svoje reputacije, počeli su joj davati sve opasnije zadatke, te se u jednom trenu našla licem u lice s neprijateljskim snajperistom. Ubila je 36 snajperista, od kojih su neki bili među najzloglasnijim ubojicama u svojim redovima.

"Ovo je bilo jedno od najnapetijih iskustava u mojem životu", izjavila je Pavličenko kasnije.

Osam mjeseci se borila u Sevastopolju, gdje je promovirana u Crvenoj armiji zbog svojih postignuća. Nekoliko je puta ranjena, ali je poslana s ratišta tek nakon što joj se šrapnel zabio u lice, kad su Nijemci bombardirali njezinu poziciju. 

Postala je poznata osoba u ratu i dio propagande kojom se koristila Crvena armija, te su je se pribojavali njemački vojnici diljem istočne fronte.

Nijemci su čak išli toliko daleko da su joj se osobno obraćali putem zvučnika, pri čemu su joj nudili ugodnosti i slatkiše ako prijeđe na njihovu stranu.

Ljudmila Pavličenko | Author: Youtube Youtube

No Pavličenko je ostala na svojoj strani i uskoro postala instruktorica streljaštva, te je čak pozvana u posjet Bijeloj kući. Postala je tako prvom pripadnicom sovjetske vojske koja je ikad stupila ondje, piše Business Insider.

Pavličenko je bila jedna od 2.000 snajperistica koje su se borile na strani Crvene armije u Drugom svjetskom ratu i jedna od njih 500 koje su preživjele.

S 309 ubojstava, ubraja se među pet najboljih snajperista svih vremena, ali je vrlo vjerojatno da je ubila i puno više vojnika, budući da je potvrđenim ubojstvima morala prisustvovati treća strana, što često nije bilo ostvarivo.

Nakon rata je magistrirala u Kijevu, a ove godine je njezina priča prikazana u filmovima 'Bitka za Sevastopolj' u Rusiji i 'Neuništiva' u Ukrajini.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Snowman 19:27 04.Ožujak 2018.

    B I L A sad vise nije ako se mjeri udaljenost od cilja