Ljuti feferoni, ljuti umaci i općenito začinjenija hrana izazivaju neugodne osjećaje, ali ljudima se sviđa taj blagi osjećaj peckavosti u ustima.
Potraga za najboljim ljutim jelima nekima je hobi, a nekima je postala i ozbiljna opsesija. Lovci na ljuto ipak znaju da mogu sigurno uživati zato što znaju da capsaicin, molekula koja ljutim paprikama daje njihovu karakterističnu ljutinu, aktivira receptore boli u ustima i ne ostavlja trajne posljedice.
Osjećaj da ste upravo pojeli tekuću vatru traje samo nekoliko minuta i ne ostavlja posljedice.
Postoji li ipak neka mogućnost da se netko ozlijedi ili predozira capsaicinom? Možda.
Naime, ljutina se mjeri na Scovilleovoj ljestvici koja počinje s nulom na kojoj se nalazi obična paprika babura. Ljestvica nema ni teoretsku gornju granicu, ali trenutačno najljuća papričica je Carolina Reaper s 2,2 milijuna scovilleovih jedinica.
Uobičajene količine ljute hrane neće izazvati nikakve posljedice, ali poneki avanturisti imali su dosta neugodna iskustva. 2014. godine dvojica britanskih novinara iz Brightona odlučila su probati hamburgere s nevjerojatno ljutim umakom. Svaki novinar uzeo je tek po jedan griz hamburgera s umakom kojeg vlasnik hvali da je ljući od spreja suzavca.
Bol je bila neizdrživa. Jedan reporter je popio ogromne količine mlijeka i bilo mu je bolje, ali drugi nije prošao tako dobro. Ruari Barratt iz Argusa je odmah počeo osjećati teške bolove u želucu. Izgubio je osjet u rukama i počeo se nekontrolirano tresti. Na kraju je završio u bolnici, a svima je govorio da se osjećao kao da umire.
Možda i najbolji opis je dao Matt Gross za Bon Appetit. "Trebalo mi je 21,85 sekundi da pojedem tri Carolina Reapera. Trebalo mi je oko 14 sati da se oporavim", opisao je Gross simptome koji su dosta ličili na srčani udar.
Capsaicin je vjerojatno nastao kao biljni fungicid, ali kod ljudi samo aktivira određene neurone odgovorne za osjet boli, piše BBC. Ovi specifični neuroni odašilju u mozak signale vreline, a stanicama nije bitno jesu li došle u kontakt sa stvarnom vrelinom ili ljutom papričicom.
Tijelo reagira identično kao da je stvarno došlo do ozljeda vrelom hranom, kaže američki biolog Bruce Bryant. Znojenje je ljudski odgovor na visoku temperaturu, krvne žile se šire kako bi omogućile bolji dotok krvi i donošenje što više antitijela.
Tijelo reagira na kapsaicin gotovo identično kao na gutanje kiseline. Organizmu nije bitno hoće li vas ubiti to što ste progutali ili tek izazvati neugodu tijekom odlaska na WC. Jedina definitvno utvrđena posljedica svakodnevnog unosa ljute hrane je smanjenje osjeta. Naime, istraživači su otkrili da ljuta hrana s vremenom ubija neurone koji se ne regeneriraju.
