Najstarije ubojstvo u povijesti - umro od udarca u glavu

Arheolozi su otkrili ono za što vjeruju da je prvo svjetsko ubojstvo - staro nevjerojatnih 430 tisuća godina. 

Istraživači su na ljudskoj lubanji pronađenoj u Španjolskoj otkrili smrtonosne ozljede za koje smatraju da je prvi dokazani slučaj namjernog ubojstva u ljudskoj povijesti.

Smatraju kako je primitivan muškarac ubijen s ukupno dva jaka udarca u glavu, točnije na predjelu iznad lijevog oka s istim predmetom, piše Daily Mail.

Arheološko nalazište, Sima de los Huesos u sjevernoj Španjolskoj, nalazi se duboko u području podzemnog sustava spilja te sadrži ostatke kostura najmanje 28 različitih pojedinaca.

Wikimedia Commons

Tamo su tijekom iskapanja pronađena i 52 fragmenta uz pomoć kojih su sastavili cijelu lubanju tijekom razdoblja od 20 godina, a ono što su otkrili je poprilično nevjerojatno.

Smrt nije bila slučajna

Naime, znanstvenici su uočili dokaze dvije jasne frakture na prednjoj strani lubanje, koji jasno upućuju da su udarci naneseni namjerno, vjerojatno od strane drugog ranog čovjeka.

- Lubanja otkriva dvije udubljene lezije na frontalnoj kosti, odmah iznad lijevog oka - objavila je voditeljica studije, dr. Nohemi Sala.

Oslanjajući se na moderne forenzičke tehnologije, istraživači su pokazali kako su obje frakture rezultat ponovljenih udaraca istim oružjem.

Jedini način pristupa mjestu iskopa je kroz 13 metara dubok vertikalni otvor, a kako su ljudski ostaci dospjeli tamo pravi je misterij.

Wikimedia Commons

No istraživači, čiji je rad objavljen u dnevniku Plos One, kažu kako gotovo i nema vjerojatnosti da su ozljede rezultat pada kroz to okno.

Umjesto toga, interpretiraju ih kao prvi dokazani čin nasilja jednog čovjeka spram drugog, odnosno prvi slučaj ubojstva u povijesti.

- Da je već bio mrtav, morali bi ga nositi do vertikalnog otvora, i ne samo njega već i druge ostatke. Mjesto smo nazvali "jama za kosti", a vjerujemo kako su ljudi odgovorni za skupljanje mrtvih tijela tamo - kaže dr. Sala.

Jama kosti

Spilja "Jama kosti" je jedno od najbogatijih nalazišta fosilnih prahistorijskih ostataka u Europi. Znanstvenici su 2013. od tamo izvukli i najstariji ljudski DNK, služeći se fosiliziranog kosti noge ranog čovjeka.

Njegova DNK-a sekvenca pokazuje da je bio u bližem srodstvu s još ranijom vrstom ljudi koji su živjeli u Sibiru prije otprilike 700 tisuća godina, nego s europskim neandertalcima koji su živjeli do prije 30 tisuća godina.

Ne u Africi Znanost Mijenja se povijest: Čovječanstvo je nastalo na Balkanu?

Osim toga, analiza ostataka na nalazištu prošle godine otkrila je da su rani neandertalci koristili svoja usta kao treću ruku, na sličan način kao što to čine bebe u svojim ranim fazama razvoja.

Drevne lubanje pokazuju neandertalske osobine na licu i zubima, dok su drugi dijelovi lubanja, uključujući mozak, nalikovali onima primitivnijih ljudskih predaka.

Wikimedia Commons

To sugerira da su najraniji neandertalci koristili čeljusti na poseban način za žvakanje kao i za držanje predmeta.

Otkriće na lokalitetu Sima de los Huesos u španjolskoj planini Atapuerca omogućilo je znanstvenicima da bolje razumiju evoluciju čovjeka prije srednjeg pleistocena. Ovo je vrijeme na putu evolucije ljudske vrste o kojem se burno raspravljalo.

Rješenje zagonetke

Smatra se da suvremeni ljudi i neandertalci koegzistiraju tisućama godina i međusobno su se "miješali".

Wikimedia Commons

Juan-Lusi Arsuaga, paleontolog na Sveučilištu Complutense u Madridu, utvrdio je kako su se različite vrste ranih ljudi natjecale za nastanjiva područja prije oko 400 000 godina.

Prije otprilike 400 000 do 500 000 godina, neki se rani ljudi odvojili od ostalih skupina tog razdoblja, proširivši se na Afriku i Euroaziju.

RAZVOJ Znanost Znanstveni misterij: Kako su neandertalci otkrili vatru

Križali su se s neandertalcima, ali pokazali su znakove nespojivosti. Zbog toga su moderni ljudi prije ili kasnije zamijenili neandertalce. Stupanj divergencije između modernih ljudi i neandertalaca u kratkom razdoblju dugo je zbunjivao znanstvenike. Do sada je bilo izazovno popunjavati rupe u saznanjima jer su europski zapisi o fosilima raspršeni i izolirani.

Lokalitet Sima de Los Hueses jedno je od najvećih otkrića ljudskih fosila u posljednjih 20 godina; znanstvenici su pronašli 7000 fosila koji odgovaraju svim skeletnim dijelovima najmanje 28 jedinki. Ova izvanredna kolekcija uključuje 17 lubanja, od kojih je nekoliko cijelih.