Znanost
2996 prikaza

Otkrili način kako vratiti neandertalce u život

Neandertalci okupljeni oko vatre u špilji
1/4
Thinkstock
Još se ne zna zašto su nestali prije 30.000 godina, ali će uskoro biti izvedivo vratiti ih na svijet

Danas na svijetu, procjenjuje se, postoji 8,7 milijuna različitih vrsta. A u taj broj nisu uključene i bakterije. Raznolikost među pticama, gmazovima, ribama, posebno među kukcima dandanas je ogromna unatoč ogromnom izumiranju posljednjih godina.

No, u slučaju ljudi to nije slučaj, kod ljudi je na djelu globalna monokultura, jedna jedina - koliko god se rasistima činilo drugačije – koja se zove homo sapiens. Nije uvijek bilo tako. Prije 50.000 godina naši su preci iz Afrike doselili u Europu i tu naišli na prave Europljane starosjedioce – na neandertalce.

Neandertalac Ne u Africi Znanost Mijenja se povijest: Čovječanstvo je nastalo na Balkanu?

Oni su bili doista sasvim zasebna vrsta pravih pravcatih ljudi čiji su se preci od naše zajedničkog evolucijskog stabla odvojili još prije pola milijuna godina. Praktično odjednom, prije 30.000 godina, neandertalci su izumrli, naši su preci preživjeli. A zašto su izumrli, do danas je ostalo velika nerazriješena zagonetka za znanost. I zar doista više nikada neće kročiti svijetom? Upravo to predložio je prije četiri godine jedan od genetskih pionira prije pet godina u intervjuu za Spiegel, koji na to sada podsjeća.

George Church tada je objasnio da normalno kloniranje kakvo se već godinama provodi kod raznih vrsta, u slučaju neandertalaca nije moguće. DNK ostataka neandertalaca koje su pronalazili paleontolozi, znanstvenicima jest bilo dovoljno za izdvojiti dijelove DNK i dešifrirati genetski zapis neandertalaca.

Problem je bio to što su sve te DNK bile razbijene na male segmente. Danas zato ne postoji nikakva neoštećena DNK molekula, kromosom, stanična jezgra koju bi se moglo smjestiti u ljudsku jajnu stanicu, iz čega bi se mogao razviti embrij neandertalca. No, nešto bi se možda i moglo učiniti. 2010. godine paleogenetičar Svane Pääbo s Max-Planckovog instituta za evolucijsku antropologiju u Leipzigu predstavio je genetski plan za uskrsnuće neandertalaca.

Kostur neandertalca i replika osobe | Author: Photaro Photaro

Pääbo je proveo godine izdvajajući dijelove DNK neandertalaca iz njihovih pradavnih kostiju i proučavajući ih. Tri godine poslije Church je izišao sa svojom idejom da se nasljedne osobine iz DNK neandertalca naprosto "upišu" u DNK već oplođene jajne stanice homo sapiensa. U krajnjoj liniji, ogroman dio jednog i drugog DNK identičan je kod nas kao što je bio i kod njih. Objava nije došla slučajno jer su godinu ranije dvije znanstvenice otkrile jednu vrstu molekularnih škara za genom i nazvale ih Crispr-Cas9.

Pomoću ove metode preko noći je postalo krajnje jednostavno i jeftino dodavati, mijenjati, izrezivati dijelove genoma, na isti način kao što to kao od šale čine bakterije milijardama godina. Otada do danas znanstvenici su tu tehniku iskoristili za popravljanje gena u ljudskim embrijima u slučaju mnogih genetskih poremećaja kako bi se rađala zdrava djeca, a u tijeku su već i prve kliničke studije genskih terapija i za odrasle. OK, a što s neandertalcima? Ispostavilo se da to uopće ne bi bio neki poseban problem.

Ljudski genom, ispostavilo se, sadrži oko samo 22.300 gena. Jedan čovjek od drugog razlikuje se u samo 0,1 posto genskog zapisa, a od naših najbližih živućih srodnika čimpanza samo 4 posto. Ispostavilo se da bi, za mijenjanje DNK homo sapiensa u DNK neandertalca, bilo potrebno intervenirati na samo 31.389 mjesta u genima. To je otkrio upravo Pääbo i nakon otkrića metode Crispr, danas ne bi bio nikakav posebno monumentalan posao obaviti toliko ciljanih genetskih intervencija.

Muzej krapinskih neandertalaca Prapreci Znanost Istražili DNK neandertalke iz Vindije: Incesta nije bilo

Ostaje, međutim, problem etičnosti i uopće znanstvene opravdanosti takvog poteza. A još i prije toga čak i problem s eksperimentiranjem s ljudskim DNK i ljudskim embrijima. Da bi to doista funkcioniralo, Church je već pokazao na primjeru DNK izumrlih vunastih mamuta. Njegov i plan njegovog znanstvenog tima je da unošenjem 50 genskih promjena iz genoma mamuta u genom azijskog slona, učini današnje slonove otpornijima na promjene u okolišu koji je sve nestabilniji.

Njega, govorio je tada, ne plaši niti zamišljeni zadatak da uz pomoć genetskog materijala današnjih slonova rekonstruira kompletni genom mamuta. "Ne postoji nikakav pravi razlog za suzdržati se od toga, od unošenja i milijuna promjena u genomu", kazao je. No, mnogi znanstvenici ne smatraju da je imalo pametno uskrsavati davno izumrla bića. Osim toga, Pääbo navodi da u vezi neandertalaca postoji još jedan problem:

"Neandertalci su bili ljudska bića s osjećajima. U civiliziranom društvu se na svijet nikada neće donositi ljudsko biće samo zato da bi se zadovoljila ljudska znatiželja. Etički to je apsolutno neprihvatljivo." Što se tiče toga je li izvedivo, Pääbo si savršeno može predočiti kako bi se to napravilo. Jedino što postoji i tehnički problem – nije sasvim točno da znanost danas posjeduje kompletan genom neandertalca.

Neandertalci u muzeju u Krapini | Author: HINA/ ik HINA/ ik

Za dvije trećine tog genoma to je točno, ali je preostala trećina sastavljena od fragmenata sa sekvencijama koje se ponavljaju i danas znanstvenici još uvijek ne znaju sa sigurnošću na kojem se točno mjestu ponavljaju koji dijelovi. "Nikada nećemo imati cjeloviti i točan genom neandertalca", smatra Pääbo.

To priznaje i Church, ali ne prihvaća posljednji zaključak. "Moj laboratorij radi na metodama koje će nam na kraju omogućiti kompletne genome točno iščitavati. Očekujemo da ćemo to onda biti u stanju i s davno izumrlim vrstama", kazao je.

  • fukara 20:10 10.Siječanj 2018.

    Ima ih i u Zagrebu.Bujanec,Domazet,Košić.Hasanbegović.

  • jluci82 01:58 10.Siječanj 2018.

    Nisu nestali.Još šetkaju Bosnom,a unatrag dvadesetak godina i Kninom.