Life
3811 prikaza

Najveća tajna Vatikana: Je li postojao ženski papa?

Scena iz filma La Papessa
Constantin Film
Najraniji pisani izvor o Papisi Ivani predstavlja dokument "Chronica universalis Mettensis", kojeg je u 13. stoljeću napisao Jean de Mailly

Svih 266 poglavara Rimokatoličke crkve bili su muškarci. Ipak, u srednjem vijeku, postojala je priča o jednom koji je u stvari bio prerušena žena. Ova legenda o takovanoj "Papisi Ivani" živi još i danas.

Tko je bila Papisa Ivana i je li zaista postojala?

Najraniji pisani izvor o Papisi Ivani predstavlja dokument "Chronica universalis Mettensis", kojeg je u 13. stoljeću napisao Jean de Mailly. Prema podacima koje iznosi autor, postojao je papa koji nije zapisan na listi poglavara Crkve jer je u stvari bio žena, a riječ je o Papi Ivanu VIII.

Iako de Mally piše kako su izuzetna pamet i brojni talenti omogućili ovoj ženi da zasjedne u Svetu stolicu, usput je dodao i kletvu: "Petre, Pater Patrum, Papisse Prodito Partum”, što znači: "O Petre, oče očeva, izdaj plodnost ženskog pape".

Priču o Papisi Ivani sljedeći je iznio dominikanski inkvizitor Etienne de Bourbon koji u svom rukopisu "Chronica minor" prvi piše o detaljima njezine smrti. Bourbon je napisao verziju događaja prema kojem se Papisa Ivana javno porodila, odnosno rodila je nasred ulice čime je zapravo otkriven njezin pravi identitet, odnosno spol.

Za kaznu, zavezana je za konje koji su je vukli ulicama Rima dok ju je gnjevna masa kamenovala.

Najpoznatija verzija priče, međutim, dolazi iz djela "Chronicon pontificum et imperatorum (Kronika papa i careva)", kojeg je napiseo svećenik dominikanskog reda Martinus Polonus.

Kako je imao veliki ugled i kredibilitet u Vatikanu, Martinusovo djelo postalo je izuzetno popularno i prepisivano. Za razliku od ostalih svjedočanstava o Papisi Ivani, Martinus je dao živopisnu biografiju ženskog pape i zapravo je prvi koji spominje ime Papa Ivana.

Osim što ju je imenovao, Martinus navodi i druge do tada nepoznate detalje. Prema priči, Papisa Ivana je bila engleske nacionalnosti, rođena je u Mainzu, a vladala je dvije godine, sedam mjeseci i četiri dana.

Nakon Martinusa, verzije priče o Papisi Ivani postajale su sve složenije i složenije, zbog čega, kada se još uzme u obzir činjenica da ni autori o Papisi Ivani prije njega nisu bili baš najsigurniji, Papisa Ivana je vrlo vjerojatno rimska urbana legenda. Isto tako, povijesna znanost je njezino postojanje odbacila i također proglasila legendom, iako se priča o njoj svako malo ponovno pojavljuje.

Ipak, tragovi njenog postojanja brojni su u umjetnosti i arhitekturi. Mnogi smatraju kako je među Berninijevim statuama sedam žena na porođaju, koje se nalaze u Bazilici Svetog Petra, jedna upravo posvećena Papisi Ivani.  

U svakom slučaju, priča o Papisi Ivani preživjela je stoljećima kroz književnost, slikarstvo i u novije doba film. Iako mnogi ne vjeruju da je zaista postojala, postoje oni koji će priču zauvijek smatrati vjerodostojnom, barem dok Vatikan ne otkrije pravu istinu.

(Newsweek)

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.