Life
19394 prikaza

Njemačka je prazna rupa - zašto nema Street View?

Google Street View u Europi
Google Maps
Kad su im pokušali snimiti ulice, Nijemci su poludjeli, a bilo je i incidenata u kojima su porazbijali vozila i kamere Googlea

Postoji dobar povijesni razlog za nepovjerljivost Nijemaca u nadzor nad njima, no je li Google loš kao Gestapo ili Stasi?

Od svog lansiranja 2007. Google Street View je mapirao na milijune kilometara cesta diljem svijeta, a otišao je čak i u svemir te ocean, no čini se kako nema baš pristup svugdje.

Povučemo li slavnu Google ikonu Pegman preko cijele Europe, ukazat će se zanimljiv prizor - doslovno cijeli kontinent prekriven je plavim linijama koje indiciraju da je aplikacija Street View dostupna, no Njemačka i Austrija su gotovo posve prazne.

To je slika koja podsjeća na one mape Afrike s kraja 19 stoljeća, gdje je središte kontinenta ostavljeno prazno s oznakom "nepoznata regija". No, Njemačka i Austrija su jedne od ekonomski najnaprednijih država svijeta, pa kako je moguće smatrati ih nepoznatim ili nepristupačnim kao nekoć nepoznatu divljinu Afrike?

Neobičan smisao za privatnost

Dio razloga leži u tome što su Nijemci slavno ljubomorni na svoju privatnost, a to je stav koji dijele sa svojim kulturološki bliskim susjedima Austrijancima.

No, sve ovisi o tome što se smatra "privatnošću". Na primjer, Nijemcima njihovi "privatni dijelovi" poput genitalija nisu toliko privatni. I dok je javna golotinja veliku tabu primjerice u SAD-u, Nijemci imaju dugu tradiciju poznatu kao FFK ili Freikörperkultur (kultura slobodnog tijela). Pojedine plaže i dijelovi gradskih parkova posvećeni su nudističkom sunčanju.

Sunčanje | Author: Miranda Cikotic/PIXSELL Miranda Cikotic/PIXSELL

S druge strane, Nijemci su ekstremno posesivni oko svojih osobnih podataka te ih šokira spremnost ostatka svijeta da dijele svoja imena, adrese, liste prijatelja i online povijest pretraživanja.

Prema istraživanju objavljenom u Harvard Business Reviewu, prosječni je Nijemac spreman platiti do 184 dolara kako bi zaštitio svoje osobne zdravstvene podatke. S druge strane, to prosječnom Britancu vrijedi maksimalno 54 dolara, a za Kineze taj trošak može biti i jednoznamenkasti.

Konstrukcijski radovi u Hanoveru Povijesna istina Life Mit o Nijemcima: Ne rade više od nas, ali rade nešto drugo

Zašto? Jer Nijemci nose traumu čak dva totalitarna režima nad svojim glavama u njihovoj nedavnoj prošlosti - trećeg Reicha i komunističke Istočne Njemačke.

Nikad više

Oba su ta režima zahtijevala totalnu kontrolu nad svojim građanima. U godinama nacizma, najvažniji instrument države bila je tajna državna policija Gestapo, dok je u Istočnoj Njemačkoj to bio Stassi.

U tim sistemima građani su u stvarnosti izgubili svoje pravo na privatnost i mogli su biti proglašeni kriminalcima zbog svojih privatnih misli i radnji, što je rezultiralo strogom kaznom.

Nacistička Njemačka | Author: Bundesarchiv Bundesarchiv
Kao i kod mnogih drugih aspekta nacističke vladavine, poslijeratna je Njemačka poprimila "Nie wieder" (nikad više) politiku kada je u pitanju kršenje privatnosti.

To je jedan od razloga zašto prvi članak, tada još samo zapadnog njemačkog poslijeratnog ustava kaže: "Ljudsko dostojanstvo će biti neprikosnoveno. Njegovo poštivanje i zaštita je dužnost svih državnih tijela".

Samoodređivanje informacija

Tijekom desetljeća, Njemačka je raširila i produbila svoju definiciju privatnosti. Tijekom 1970. njemačka je država Hesse proglasila prvi zakon o zaštiti podataka u svijetu. Zapadna je Njemačka 1979. postavila temelje za Bundesdatenschutzgesetz, odnosno Federalni akt o zaštiti podataka, čiji je glavni cilj zaštititi osobne podatke.

Građani su 1980-ih uspješno tužili vladu zbog upitnika koji je bio tako detaljan da je mogao omogućiti identifikaciju pojedinca. Sud je priznao pravo njemačkih građana na "informacijsko samoodređenje" i blokirao razmjenu bilo kakvih osobnih podataka s bilo kojom vladinom agencijom ili korporacijom.

U ožujku 2010. njemački savezni ustavni sud ukinuo je zakon kojim je vlastima omogućeno pohranjivanje podataka putem telefona i e-pošte do šest mjeseci iz sigurnosnih razloga, kao "ozbiljan upad" u osobna prava na privatnost., a u svibnju 2018. EU je usvojila Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) koja slijedi njemački model diskrecijskog podataka.

Njemačka | Author: Pixabay Pixabay

Nijemci vole keš, a ne kartice

Strane tvrtke koje posluju u Njemačkoj moraju se prilagoditi nekim od najstrožih zakona o privatnosti na svijetu. Ali "nikad više" je teško održavati u svijetu koji sve više minira i monetizira osobne podatke. Kao rezultat toga, neumoljivi napredak digitalizacije promatra se s mješavinom fatalizma i nesigurnosti.

Primjer je podijeljenost Njemačke spram društvenih medija. Iako instinktivno ne vjeruju velikim kompanijama poput Googlea i Facebooka, Google u Njemačkoj pokriva 90 posto tržišta tražilica, dok Facebook profil ima više od polovice Nijemaca.

Dresden: Proizvodnja e-Golfa Kriza Ekonomix Recesija u Njemačkoj: Kraj 'zlatnih godina' bogate države

 I dok se njemačka makroekonomija oslanja na visoke tehnologije kako bi zadržala svoj globalni položajni položaj, na mikroekonomskoj razini dobar i staromodni novac i dalje je kralj. U 2016. godini 80 posto svih transakcija prodaje na prodajnom mjestu u Njemačkoj obavljeno je u novčanicama i kovanicama, a ne putem kartice. U Nizozemskoj je bilo svega 46 posto.

Britanci, Danci ili Šveđani mogu mjesecima živjeti bez gotovine, no u Njemačkoj ne bi tako izdržali ni dan. Zašto? Odgovor je opet u intenzivnoj želji za privatnošću i instinktivno nepovjerenje spram nadzora.

Bezgotovinsko društvo je transparentnije i učinkovitije, ali je i puno manje privatno. A ako postoji jedna stvar koji Nijemci vole više od učinkovitosti po kojoj su svjetski poznati, to je privatnost.

Kartično plaćanje | Author: Pixabay Pixabay

Debakl Street Viewa

Google je u kolovozu 2010. objavio da će preslikati ulice 20 najvećih njemačkih gradova do kraja te godine. Bijes među građanima je bio golem. Neki od Googleovih automobila s kamerama su posve uništeni, a 70-godišnji Austrijanac koji nije želio da se njegova slika pojavi negdje zaprijetio je vozaču jednog od njih s vrtnim alatom.

Ilse Aigner, tadašnji njemačka ministrica za zaštitu potrošača, nazvao je Googleovu "sveobuhvatnu foto-ofenzivu" "milijunskim kršenjem privatne sfere.

- Ne postoji tajna služba koja bi tako nesmetano prikupljala fotografije - izjavila je.

Mutne ulice

Google automatski zamagljuje lica i registarske tablice vozila, a na zahtjev i prednje strane kuće. Tek 3 posto kućanstava na relevantnim područjima u Njemačkoj nije zatražilo je da njihove kuće budu zamagljene. Suočeni s tom neviđenom visokom razinom otpora, Google je 2011. objavio već prikupljene podatke, ali ih je ostavio pri tome. Od tada u Njemačkoj nisu snimljene nove slike Street Viewa.

Nakon otkrića u svibnju 2010. godine da je Google upotrijebio podatke iz nekodiranih WiFI veza prilikom uspostavljanja svojih cestovnih panorama, Street View bio je zabranjen iz Austrije. Google je od 2017. nastavio sakupljati slike u Austriji, a od 2018. dostupan je za odabrane lokalitete.

  • vmart 19:41 28.Rujan 2019.

    Čeg se boje? Nešto skrivaju? Streetviewa nema jos samo u kini i sj. Koreji.

  • anteS 15:50 28.Rujan 2019.

    "I dok se njemačka makroekonomija oslanja na visoke tehnologije kako bi zadržala svoj globalni položajni položaj...." Što to autorica podrazumijeva pod izrazom 'položajni položaj'? Znači li to, da položaj može biti i 'nepoložajni'? Možda bi autorica mogla ljubazno objasniti izraz ... prikaži još!raz 'položajni položaj'?

  • borna27 12:59 28.Rujan 2019.

    ali ih zato svi poštuju, za razliku od nas koje ne samo da ne veli nitko u susjedstvu, nego vrlo često ne volimo ni sami sebe😥a, da i ne spominjem poštivanje drugih i drugačijih👎😢