Tinejdžer Benjamin Herman osuđen je na kaznu zatvora zbog napada i pljačke 2003. godine. Tada je bio katolik, no kada je izašao iz zatvora, na dvodnevni dopust u svibnju ove godine, bio je priznati islamist. Samo nekoliko sati nakon izlaska ubio je dvije policajke i njihova oružja iskoristio kako bi ubio motorista koji se slučajno tim putem prolazio.
Njegova transformacija nije ništa neobično, nije riječ o nikakvoj anomaliji, posebno što se tiče europskih zatvora. Oni su tako postali 'okupljalište' islamskih radikalista u trenucima dok se 1500 boraca Islamske države vratilo sa Bliskog istoka i suočilo sa svojim kaznama.
"Nikada prije nije tako puno ljudi uhićeno u slučajevima povezanima sa terorizmom i nikada prije nije toliko puno njih bilo zajedno u zatvoru", rekao je Thomas Renard, istraživač za pitanja terorizma na Egmont Royal Institute for International Relations iz Bruxellesa.
"Kada ih tako stavimo na jedno mjesto zajedno, suočeni smo s njihovom mogućnosti regrutiranja. I to je nešto što će nas pratiti još dugo vremena", naglašava.
Dvojica novinara Souad Mekhennet i Joby Warrick mjesecima su posjećivali zatvore diljem Europe kako bi mogli razumjeti zašto su u njima ljudi postali radikalniji, u svojim razmišljanjima i djelovanju, te koje zemlje pokušavaju taj trend zaustaviti. Posebno su zanimljivi slučajevi iz zatvora u Belgiji i Njemačkoj, dvije zemlje koje su usvojile različite metode rješavanja ovog problema.
"Tijekom povijesti zatvori su bili inkubatori terorističkih grupa, posebno u slučaju modernog islamskog pokreta. Radikalni pojedinci u zatvorima, izloženi onome što sami smatraju nepravednom kaznom, postaju još ljući i radikalniji. U zatvorima su okruženi mladim ljudima koji su u potrazi za identitetom i ciljem. Za nekoga sa ekstremnim stavom zatvor je idealno mjesto i prilika kako bi produbili svoju ideologiju te istovremenom pomogli u obuci i regrutiranju nove generacije", objašnjava Joby Warrick.
Trenutačno su zatvori popunjeni sa tisućama onih koji su se borili za Islamsku državu ili Al Kaidu. Većina njih odmah pri povratku kući je uhićena, objašnjava Warrick. Njihova ideologija u većini slučajeva postala je radikalnija. Najviše je takvih zatvorenika u Belgiji i Njemačkoj, piše The Washington Post.
"Fokusirali smo se na Belgiju i Njemačku zato što veliki broj građana ove države putuje u Siriju i Irak. Belgija tako ima najveći broj emigranata iz Islamske države po glavi stanovnika u Europi. No mnoge zemlje pokušavaju se nositi s ovim problemom na različite načine. Francuske je tako razvila obavještajnu službu čiji agenti ulaze u zatvore kako bi pokušali razbiti terorističke ćelije. Ostale zemlje pokušavaju blokirati povratak tzv. izbjeglica. Svi su oni svjesni što im može značiti neuspjeh, posebno kada zatvorenik izađe iz zatvora i počini teroristički čin", naglašava.
Njihovo istraživanje je pokazalo kako mnoge zemlje zapravo nemaju rješenje ovog problema, no pokušavaju ga riješiti uz nove pristupe i metode, većinom u trenutku kada su s njim suočeni. I to su različite metode koje upotrebljavaju različite države.
Belgija je tako razvila program DeRadex po kojem su najradikalniji zatvorenici izolirani od ostalih i imaju ograničeni kontakt s drugima. Njihova metoda nije na tragu sprječavanja radikalizacije, jer smatraju kao zatvorenici nisu zapravo opremljeni alatima kojima bi mogli promijeniti ideologiju nekog pojedinca. Oni se samo nadaju da će spriječiti nasilje.
Suprotan primjer koriste u Njemačkoj. Odbacuju u potpunosti izolaciju takvih zatvorenika, a umjesto toga koriste programe intenzivnog nadzora i intervencije kako bi spriječili pojavu radikalizacije. I jedni i drugi reći će kako ne raspolažu s dovoljno podataka da bi mogli znati koja metoda je bolja.
Veliki rizik leži upravo u činjenici što bi veliki broj terorista koji su sada u zatvoru, mogli uskoro izaći. Osuđeni su, prosječno, na kazne zatvora od tri do pet godina.
"Upravo zbog toga mnogi članovi europskih protuterorističkih organizacija ne spavaju. Diljem Europe ima oko 1500 povratnika, djece, žena i muškaraca. Dio je njih u zatvorima a dio se već vratio u svoje domove. Stručnjaci kažu kako postoji vjerojatnost da će nekoliko tih zatvorenika i nakon odsluženja kazne ostati lojalni Islamskoj državi i njezinoj ideologiji", objašnjava.
Europske države pogodilo je niz terorističkih napada tijekom 2015. i 2016. godine. U posljednje vrijeme izmućene su izbjegličkom krizom, koja je postala još i veća zbog oštrih zakona kojima se pokušava ograničiti bilo kakva mogućnost pojave terorizma.
"Europske država žele bilo koga tko se priključi džihadu u Iraku i Siriji optužiti za zločin i strpati u zatvor. Ti su zakoni jako popularni no učiniti samo malo po pitanju dugoročnog suočavanja sa problemom radikalizacije. Rješenje će uključiti dugotrajno istraživanje na području ekonomskog razvoja i edukacije, a zasada nije postignut nikakav politički konsenzus po tom pitanju", naglašava Warrick.
