Ujutro 16. prosinca 2015. godine su vladari Katara dobili loše vijesti: 28 članova kraljevske obitelji oteto je tijekom boravka u Iraku.
Popis taoca predan je Šeiku Muhamedu bin Abdulrahmanu al-Thaniju, netom prije nego je preuzeo dužnost ministra vanjskih poslova. Na popisu je bilo dvoje njegovih rođaka. "Jassim mi je bratić, a Khaled je od ujne suprug. Neka te Bog čuva, a čim dobiješ neke vijesti mi javi odmah", napisao je al-Thani katarskom veleposlaniku u Iraku Zayedu al-Khayareenu.
Tako je počela 16-mjesečna talačka kriza koja će završiti dogovorom na sirijskom bojištu, isplatom ogromnih svota novca terorističkim organizacijama i strogim čuvanjem tajni.
Jedna verzija događaja kaže da je Katar platio više od milijarde dolara za puštanje taoca. Novac je, prema toj verziji događaja, završio u rukama Kataib Hezbollaha u Iraku, generala Qasema Sulejmanija, vođe elitnih jedinica Iranske revolucionarne garde zadužene za operacije izvan države, te Hayatu Tahrir al-Sham, nekadašnjem ogranku al-Kaide u Siriji.
Druga verzija, prema katarskom pričanju, događaja kaže da novac nije završio u terorističkim džepovima već i dalje čami u nekom trezoru iračke središnje banke u Bagdadu. Iako su taoci pušteni na slobodu.
Pravu istinu je iznimno teško dokučiti zato što se u svijetu visoke diplomacije istina može razvući na bezbroj načina.
Praktički na prste jedne ruke je moguće nabrojati čvrste činjenice. Šeik Muhamed je bio gotovo nepoznat prije nego je dobio mjesto ministra vanjskih poslova, a veleposlanik al-Khayareen je bio raspoređen na nevažno mjesto izaslanika u Iraku, piše BBC. Kriza je bila idealna da svi malo popeglaju svoj rejting u kraljevskoj hijerarhiji.
Taoci su bili na izletu u Iraku kako bi puštali u lov svoje sokole, a sokolarenje je kraljevski sport među država Perzijskog zaljeva. Govorili su im da ne idu, ali to ih nije previše zanimalo. Rano ujutro su ih napali otmičari u terencima sa strojnicama i isprva su mislili da je riječ o ISIL-u, ali tada je nekom od otmičara pobjegla uvreda upućena sunitima. Taoci su tada shvatili da su ih oteli šiiti.
I to su otprilike sve neosporne činjenice u čitavoj priči.
BBC-u su ustupljene presretnute poruke i tajne snimke razgovora dvojice diplomata dok su pokušavali razriješiti talačku krizu. Sami Britanci priznaju da su im sve te tajne poslali iz države neprijateljski nastrojene prema Kataru.
Tjednima nakon otmice nitko nije znao ništa da bi se u ožujku 2016. napokon nešto počelo kotrljati. Katarski diplomati su saznali da su otmičari bili članovi Kataib Hezbollaha, iračke šiitske paravojne formacije koja uživa iransku potporu.
Tražili su novac, a Khayareen je javio svom šefu: "Rekao sam im, dajte nam 14 naših ljudi i dobit ćete polovicu novca". O kojim svotama je riječ nije potpuno jasno. Tri dana kasnije stiže ponuda o puštanju trojice taoca. "Žele neku gestu s naše strane. To je dobar znak, znači da su u žurbi i žele sve brzo riješiti."
Dva dana kasnije, 20. ožujka, veleposlanik je bio u Zelenoj zoni u Bagdadu, strogo čuvanom dijelu grada gdje su smještene iračke vlasti i strana veleposlanstva. Atmosfera je bila zagrijana do usijanja zato što su istovremeno prosvjedovali pobornici notornog Moqtade al-Sadra. Neka veleposlanstva su već bila evakuirana.
Khayareen je čekao, ali od obećanog puštanja nije bilo ništa. "Evo treći put dolazim u Bagdad zbog taoca i nikad nisam bio ovako frustriran. Nikad nisam bio pod ovakvim stresom. Ne želim otići bez taoca", napisao je veleposlanik.
Otmičari su se ipak pojavili sa snimkom jednog taoca, ali i ključnim informacijama. Članovi kraljevske obitelji su potrpani u podzemne tamnice bez prozora, a svi ostali su poslani na jedno drugo mjesto gdje su im dali bolji smještaj i hranu. Redovito su ih prebacivali s lokacije na lokaciju. Tražili su novac i to Katarcima nije problem, ali otmičari su često mijenjali mišljenje. Prvo su trebali napustiti saudijske vojne operacije u Jemenu, pa onda srediti puštanje iranskih vojnika u Siriji. Onda je opet počela priča o novcu, ali se i oko toga pojavio problem. Zapovjednici raznih formacija su tražili mito i za sebe.
Na jednoj pregovaračkoj sesiji će pripadnik Kataib Hezbollaha povući al-Khayareena u stranu i otvoreno reći da traži deset milijuna dolara za sebe kako bi pustili taoce. "Rekao sam mu da mu ne dam toliko novca. Može dobiti toliko samo ako se sve riješi kako treba. Za dodatni motiv sam mu ponudio i kupnju stana u Libanonu".
Katarci su koristili i dvojicu Iračana kao posrednike, a oni su odmah tražili 150.000 dolara i pet Rolex satova. "Dva najskuplja modela, a tri obična". Nije jasno jesu li tražili sve to za sebe ili samo kako bi otmičarima olakšali donošenje odluke.
Već u travnju se počelo spominjati ime Qasema Sulejmanija, a novac za otkupninu je dosegao astronomskih milijardu dolara. Usprkos svemu, otmičari us tražili još. "Sulejmani se sastao s otmičarima i pritiskao ih da prihvate milijardu dolara. Nisu odgovorili zbog svojih financijskih uvjeta. Sulejmani će pokušati opet", piše al-Khayareen.
Mjesecima nije bilo nikakvog napretka da bi pred kraj 2016. godine dogodio se novi iznenađujući moment. Sulejmani je tražio pomoć od Katara za provođenje "sporazuma četiri grada" u Siriji. Situacija je bila ovakva: dva sunitska grada su bila pod opsadom Assadovih snaga, dok su dva grada odana Assadu bila pod opsadom pobunjenika. Dogovor je uključivao podizanje opsade i evakuaciju stanovništva.
Navodno je Sulejmani govorio da bi bilo sramotno tražiti novac za puštanje taoca, ako dođe do uspješnog rješenja situacije s gradovima. Međutim, čini se da su otmičari ipak zahtijevali milijardu dolara i dodatnih 150 milijuna dolara za osobna mita.
Svi se slažu da je nešto novca otišlo u Irak. Katarci kažu da je to završilo kao ekonomska pomoć slabašnoj iračkoj državi, dok BBC-jevi izvori tvrde da je velika većina završila u rukama Kataib Hezbollaha koji se nalazi na američkom popisu terorističkih skupina.
Na kraju su taoci pušteni, gradovi su evakuirani, ali nitko ne želi reći gdje je lova nestala. Usprkos svim curenjima poruka i snimki razgovora, i dalje nemamo odgovor na pitanje je li Katar platio najveću otkupninu u povijesti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Oh šit,oteli su me šiiti!