Kara Jefts godinama je živjela tako da bi, kad bi si našla novog dečka, skrivala svoje prezime sve do četvrtog ili petog spoja. Kad bi došla na novo radno mjesto, piše Time, istog bi trenutka s IT službom dogovarala da joj blokiraju neprijateljske e-mailove. Morala je na razgovorima za posao rješavati jednu svoju tajnu, i to zato što uopće nije bila tajna. Pet godina ranije izvjesna osoba zasipala je Facebook, Google i mailove ljudi njenim golim fotografijama.
Ona je arhivistkinja i povjesničarka umjetnosti iz Chicaga, u svojim 30-ima. 2011. odlučila je prekinuti svoju vezu na daljinu s izvjesnim Talijanom i čim je to napravila, ovaj joj je priuštio pakao. Eksplicitne sadržaje sa Skypea stao je objavljivati po internetu, po društvenim mrežama uz lažne komenatre o spolnim bolestima i promiskuitetnosti. Digitalni seksualni zločin danas pogađa tisuće ljudi svakog dana, što je najgore, sasvim neokrznut zakonima koji ga još nije uspio adekvatno obuzdati.
Pritom se Jefts dogodilo i to da je odbačeni Talijan njoj priuštio i javnu objavu "pornića bez pristanka". To se još naziva i "pornićem iz osvete", a osim razlika u motivu, sve ostalo je isto; sve situacije vode sramoćenju u javnosti, društvenoj izolaciji, profesionalnom poniženju žrtve... Takvo ponašanje u brzom je porastu u svijetu u kojem svatko ima nekakav aparat kojim se mogu snimati fotografije i snimke.
19-godišnju djevojku iz Teksasa trojica tinejdžera ucjenjivali su za seks s njom kako oni ne bi objavili njene snimke koje su dobili od njenog bivšeg partnera. Mlada žena u 20-ima iz Pennsylvanije ostala je šokirana kad su joj na vrata stali dolaziti neki čudni muškarci, privučeni oglasom koji je na internetu, uz njenu golišavu sliku, objavio njen bivši dečko s pozivom da "dođu i zajaše je".
Domarica u 50-im godinama u jednoj školi u Illinoisu dobila je čak i otkaz nakon što je njen suprug upravnom odboru škole poslao njene eksplicitne video snimke. Samo u siječnju ove godine Facebook je primio 51.000 prijava o objavljenim osvetničkim pornićima na svojim stranicama. Morao je izbrisati 14.000 profila korisnika, a istraživanje iz 2016. pokazalo je da je otprilike jednom od 25 Amerikanaca u nekom trenutku objavio ili sliku eksplicitne prirode bez pristanka ili joj/mu je to prijetio da će učiniti.
Kod žena u dobi do 30 godina taj broj je već svaka deseta. Najnovije istraživanje Cyber Civil Rights Initiative kazuje i to da je svaki dvadeseti korisnik Facebooka u nekom trenutku objavio neku golišavu sliku nekoga bez njegovog/njenog pristanka. Početkom godine američku javnost potresao je skandal u kojem su veterani marinaca u svojoj zatvorenoj grupi na Facebooku stali izmjenjivati slike golih vojnikinja, bivših i sadašnjih. U grupi su bile stotine marinaca.
Bilo je to u siječnju, skandal je bio takvih razmjera da su vojne vlasti uvele zakon po kojem su takve stvari ubuduće razlog za tjeranje prekršitelja na vojni sud. U nekim slučajevima su počinitelji hakeri koji pikiraju slavne žene, kao što je bio slučaj s Leslie Jones. 2014. golišave fotografije na internet su procurile i iz kompjutera Jennifer Lawrence.
U svibnju ove godine čak je na udar došla i ruandska političarka Diane Shima Rwigara, odmah nakon što je objavila svoju namjeru da se kandidira na predsjedničkim izborima protiv dugogodišnjeg nacionalnog lidera Paula Kagamea. Zajednički svim tim mjestima i slučajevima jest da je riječ o pravnoj noćnoj mori, jer regulativa koja bi to trebala sprečavati, lako može zaći u prostor ograničavanja slobode govora i izražavanja ako se ne pazi. A žrtve nastavljaju živjeti s tim.
"U nekom trenutku morala sam prihvatiti da će me to pratiti. Kao da imam neizlječivu bolest", kazala je Jefts. Ona nikada nije bila osoba koja bi slala golišave fotografije. A onda je upoznala čovjeka s druge strane oceana, ostali su u kontaktu, uskoro su stali razmjenjivati sadržaje kojima su održavali romantičnu vezu. "Da je Drugi svjetski rat i da ti suprug ode preko, slala bi mu pisma i slike kojima bi održavala svoju vezu. Danas je to na drugoj tehnološkoj razini, ali je u suštini isto", objasnila je.
Ljudi ne misle ništa loše i na kraju se dolazi u situaciju koju je studija iz 2016. uočila da je u SAD-u 16 posto odraslih slalo nekome takve fotografije, da ih je 23 posto dijelilo, da je oko 20 posto takvo što od nekoga primilo, kao i to da je kod muškaraca dvostruko vjerojatnije da će nekome slati svoje fotografije nego kod žena. "To je postalo dijelom moderne veze u onoj mjeri u kojoj se osjećamo sigurni", objasnila je Sheryy Turkle, profesorica društvenih studija na MIT-u.
Ona kaže da je kod mnoštva onih koji su odrasli s digitalnim spravama u rukama, to nešto najprirodnije, imaju osjećaj da u vezi svega postoji pravilo što se smije, a što ne. "Ako se na internetu osjećaš sigurno, želiš dijeliti sve, jer te to zbližava i jer je to novi alat", kazala je. Istina jest da i žene povremeno raspačavaju golišave slike muškaraca bez njihovog pristanka, ali je naprosto činjenica da je u velikoj većini slučajeva riječ o ženama kao žrtvama.
Muškarci kad ih uhvate, u pravilu se brane da ih je netko hakirao i da su slike morale doći iz nekog drugog izvora. Drugi priznaju da su objavljivali iz ljutnje, u afektu. Jedan tattoo umjetnik iz Louisiane priznao je policiji da je snimku seksualnog odnosa svoje djevojke opbjavio na porno stranici kao osvetu za to što mu je oštetila automobil. Muškarac iz Minnesote priznao je da je slike svoje bivše supruge objavio na Facebooku jer je bio ljubomoran na njenog novog partnera.
Jedan od motiva može biti i pokušaj impresioniranja drugih muškaraca, ne samo poniženje žrtve. Dječaci se slikaju i potom to dijele. 2014. više od 100 tinejdžera iz ruralne Virginije našlo se pod istragom u kojoj se rasvjetljavalo kako se to našlo oko 1000 slika maloljetnih djevojaka na Instagramu. 2015. tužitelj iz Colorada odlučio je ne progoniti tinejdžere koji su zakuhali nešto slično. Slično se događalo i drugdje.
"Puno takvih stvari ne događa se namjerno, nego kao dio hipermaskulizirane kulture. Seksualne fotografije postaju poput valute", objasnila je Erica Johnstone, tužiteljica posvećena seksualnoj privatnosti iz San Francisca. Holly Jacoby je 2011. jednog sasvim običnog dana odlučila proguglati vlastito ime i našla se u potpunom šoku. "Osjetila sam kako bi se povlači krv iz lica. Pobijelila sam dok se stranica otvarala", pričala je o trenutku kad je vidjela da su joj fotografije na 200 porno stranica.
Slike su bile poslane i njenom šefu i njenim suradnicima, a onda i njenom ocu na Facebooku. Rekla je da je umalo izgubila posao na Koledžu Florida kad je netko njenim nadređenima poslao da je masturbirala pred studentima. Morala je prilagoditi svoj posao, ispalo je da je stradala od PTSP-a i depresije, opsesivno je opterećena je li i ta osoba koju sad sreće vidjela njene fotografije. "Bila je to prava noćna mora. Odbijali su mi pomoći policija, tužitelji, FBI, svi su rekli da tu ne mogu ništa napraviti", pričala je.
Sada je u 30-ima, morala je mijenjati ime i prezime kako ni prekinula njenu vezu na internetu s tim sadržajima. A onda je uzvratila udarac. Pokrenula je Inicijativu za cyber-građanska prava koja pomaže žrtvama u takvim situacijama. Otkako su pokrenuli udrugu 2014., javilo im se 5000 žrtava, a sada im se mjesečno javlja između 150 i 200 novih. "Ja sam dobra osoba i nisam učinila ništa loše. Nema ničeg pogrešnog u dijeljenju golišavih slika s nekime kome se vjeruje. S tim se mora nešto napraviti", kazala je ona.
I počelo se pomalo raditi. Pojedini američki parlamentarci u donjem domu najavljuju zakon kojim će objavljivanje takvih sadržaja postati federalni zločin, dakle vrlo nezgodna kategorija za počinitelja. Google i Facebook koji se godinama brane da nisu odgovorni za sadržaj koji prenose, polako gube svoje pozicije, pa bi se i to moglo mijenjati. A još i prije njih, 2015., najveća svjetska porno stranica Pornhub objavila je da uklanja apsolutno sve osvjetničke pornografske sadržaje.
