Sigurno ste često u napasti, posebno ako ste jako gladni, da na brzinu 'progutate' svoj sendvič ili večeru. Iako vam se čini da time ne radite ništa loše, znanstvenici savjetuju da usporite i uživate u hrani.
Studija koja je obuhvatila prehrambene navike dijabetičara tipa 2, pokazala je kako bi uživanje u hrani i jedenje bez žurbe moglo biti spasonosan 'lijek' u borbi protiv pretilosti. A moglo bi i smanjiti opseg struka i održavati indeks tjelesne mase (BMI).
"Intervencije u prehrambenim navikama, edukacija i smanjenje brzine jedenja, mogu biti korisne u sprječavanju pretilosti i smanjenju bolesti koje su povezane s tim", pišu autori studije.
Ovo nije prva studija koja je istraživala prednosti sporog jedenja. Tako su i ranije studije pokazale kako je vjerojatnost da će biti pretili, imati problema s refluksom i metabolizmom, veća kod oni koji jedu brzo. Ova posljednja studija, koju su proveli japanski istraživači a objavljena je u BMJ Open, obuhvatila je podatke zdravstvenih pregleda na više od 59.700 pojedinaca u razdoblju od 2008. do 2013. godine.
U sklopu pregleda ispitanicima je postavljeno sedam pitanja o njihovim prehrambenim navikama, između ostalog i jedu li brzo, normalno ili polako, uzimaju li neke grickalice nakon večere i koliko puta tjedno, te koliko često preskaču doručak.
Rezultati pokazuju kako je 21.5% onih koji sporo jedu pretilo, u usporedbi s 30% u grupi 'normalnih', te 45% među onima koji brzo jedu. Oni koji se sporo hrane imali su prosječan BMI 22, normalni oko 23.5, dok su oni iz grupe koja se brzo hrani imali prosječni BMI 25.
Daljnje analize pokazale su da oni koji sporo jedu, redovito spavaju, ne preskaču doručak i rijetko jedu večeru prije spavanja, imaju manje šanse za pretilost. Istraživači su pratili i promjene u prehrambenim navikama, s obzirom na to da je većina sudionika ispitivanja napravila nekoliko pregleda tijekom dužeg perioda. Istraživanje je pokazalo da je promjena navika dovela i do smanjenja indeksa tjelesne mase.
Iako se ne može precizno znati zbog čega je došlo do promjene, zna se da promjene oko doručka, uvođenje meditacije i prestanka pušenja nisu povezane s promjenama u BMI-u. Nedostaci ove studije su što je obuhvatila samo bolesnike s dijabetesom tipa 2, imala je samo nekoliko starijih sudionika, nije uključila količinu fizičke aktivnosti ili ukupnu količinu hrane koja se pojela tijekom dana. Rezultati su mahom vezani uz osobnu procjenu ispitanika.
Sumnje u rezultate studije pokazao je i profesor Ian MacDonald sa sveučilišta u Nottinghamu, koji je naglasio kako je samo nekoliko ljudi unutar studije promijenilo brzinu jedenja i da nije posve jasna vezna između ove promjene i indeksa tjelesne mase.
"Nije prikladno iz ove studije izvlačiti poveznice razvoja pretilosti i brzine jedenja, koliko god atraktivna bila ta ideja", naglasio je.
S njim se ne slaže Tam Fry predsjednik Nacionalnog forumu pretilih koji kaže: "Brzina kojom većina ljudi jede svoju hranu nedvojbeno pridonosi pretilosti. Onima koji brzo jedu treba više vremena (a i hrane) da bi se osjećali sitima samo zato što tijelo nema dovoljno vremena javiti mozgu da više nije gladno i da prestane jesti. Brzo jedenje također uzrokuje i veću količinu šećera što pak može uzrokovati i razvoj otpornosti na inzulin. Trebalo bi odvojiti vrijeme za hranu, posebno oni koji jedu na poslu i za svojim radnim stolom. Trebali bi isključiti mobitel, ne gledati emailove i odvojiti pola sata za uživanje u onome što jedu".
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
slika me nasmijala haha