Književnica koja je danas ikona feminizma zahvaljujući svom djelu "Drugi spol" poznata je i po burnoj vezi s egzistencijalističkim filozofom Jean-Paul Sartreom. Sartre i Simon de Beauvoir pokopani su na pariškom groblju Montparnasse, a susret 21-godišnje Simon i Jean-Paula bio je početak privatnog i intelektualnog odnosa koji je trajao 51 godinu, do Sartreove smrti.
Iako tijekom pola stoljeća nikada nisu zajedno živjeli, imali djecu ili si bili vjerni Simon i Sartre svojim su radom, ali i životom, obilježili jednu eru. Nedavno objavljena i na aukciji prodana pisma između Simone de Beauvoir i Claudea Lanzmanna, nekada Sartreova tajnika, a kasnije proslavljenog filmaša i pisca, autora filma "Shoah", pokazuju kako je upravo Lanzmann bio 'ljubav života" feministkinje i filozofkinje.
Mnogi su pisali o tome kako je odnos Sartrea i de Beauvoir dokaz da 'otvorene veze' ne mogu funkcionirati jer netko uvijek zauzme poziciju moći, dok je druga osoba uvijek ljubomornija - no i De Beauvoir, često prikazivana kao žrtva Sartreovog temperamenta i osvajačkih pohoda, i sama nije imala jednostavan privatni život.
Lanzmanna je upoznala kada je on imao 26 godina, a ona 44 godine, a navodno su se odmah zaljubili.
- Zaljubio sam se u njezine plave oči, njezino čelo, način govora i kako je prekidala Sartrea pri izlaganju - zapisao je Lanzmann koji je sa Simone čak i stanovao od 1952. do 1959. On je ujedno i jedini muškarac s kojim je De Beauvoir ikada stanovala. Budila bi ga ujutro, a onda bi zajedno odlazili na objed kod Sartrea i družili se.
- Moje najdraže, ti si moja najveća ljubav koja se desi jednom u životu, a možda i nikada. Mislila sam da nikada neću reći te riječi koje mi sada dolaze tako prirodno - obožavam te cijelim tijelom i dušom. Ti si moja sudbina, moja vječnost i moj život - napisala je ljubavniku De Beauvoir iz Amsterdama 1953. godine.
Kamen spoticanja između Sartrea i De Beauvoir je bio i to što filozof Simone nije intimno zadovoljavao na način na koji je ona to željela, te je spisateljica utjehu i fizičku strast potražila kod drugih muškaraca.
- Voljela sam ga, to svakako. Ali naša tijela nisu bila ni za što, ta ljubav nije bila uzvraćena - rekla je De Beauvoir o partneru, a to nije bio jedini muškarac o kojem je govorila u kontekstu seksualnog nezadovoljstva i neispunjenosti. Jednako je nesretna fizičkim aspektom veze bila i s piscem Nelsonom Algrenom.
- Voljela sam ga zbog ljubavi koju je gajio prema meni, bez ikakve prave intimnosti i bez davanja svoje strane njemu - napisala je De Beauvoir o autoru djela "Čovjek sa zlatnom rukom".
Claude Lanzmann, autor filma "Shoah" kojeg proglašavaju najboljim ostvarenjem koje se bavi holokaustom, pisma je odlučio prodati Sveučilištu Yale jer je smatrao da Simoneina posvojena kći Sylvie Le Bon de Beauvoir 'želi izbaciti iz svih sjećanja o životu Simone' objavljivanjem svih pisama njezine majke, izuzev onih između Simone i Claudea. O svom životu, kao i strastvenoj aferi sa Simone de Beauvoir napisao je knjigu "Patagonijski zec".
