Trebalo je više od dva mjeseca da ruske vlasti daju dozvolu da putujemo u tajnoviti sibirski grad Norilsk, koji se nalazi na rubu Polarnog kruga, piše britanski BBC.
Desetljećima je bio zatvoren za strance jer se smatra strateškim područjem. Tek nakratko su ga otvorili potkraj 90-ih. Najsjeverniji je grad na svijetu, sa više od 100 tisuća stanovnika. Ljeti je ovdje šest tjedana neprekidno dan, a zimi isto toliko neprekidna noć, pa se temperatura spušta i do minus 50 supnjeva Celzijusa.
Iz daljine izgleda kao da su nad gradom tmurni oblaci i da se sprema nevrijeme na inače djevičanski čistom plavom arktičkom nebu. Krivci su nakupine golemih dimnjaka u postrojenja koja su izgrađena oko Norilska.
24 sata na dan, sedam dana u tjednu oni u zrak ispuštaju otrovne koktele zagađivača za koje su odgovorne ove kompanije, a riječ je o sumpornom dioksidu. Kad jednom stignu u atmosferu, pretvaraju se u otrovne kisele kiše.
- Ljeti se mijenja smjer vjetra i sve te otrovne tvari padaju točno na grad. To svi osjećamo jer postaje nemoguće disati, kaže lokalni kamerman Anrei Razdevilov.
Izgrađena je kasnih 70-ih i najmodernija je od sve tri, budući da najstarija datira iz 1930., dakle iz vremena kad je metalna industrija u Norilsku izgrađena rukama zatvorenika Staljinovih gulaga. Tada se zvao Popravno-radnički centar Norilsk i u kojem je bilo 1200 ljudi.
Velike peći tale rudu izvađenu iz rudnika, a na kraju se slijevaju u potoke crvenog užarenog tekućeg metala koji teče u goleme posude uz koje stoje radnici.
Ovdje se proizvodi široka paleta raznih metala, uključujući nikal, bakar, paladij, platinu, zlato i srebro. Ali ruda također sadrži veliku količinu sumpora. Naš vodič, glavni inženjer Igor Dmitriev, bio je iskren o količini zagađenja koju tvornica proizvodi svake godine.
- Ovo postrojenje emitira devet stotina tisuća tona sumpornog dioksida. To je iznos dogovoren s vladom, objasnio je.
Prema podacima tvrtke, ukupna količina sumpornog dioksida proizvedena od strane svih triju postrojenja gotovo je dva milijuna tona godišnje, što je brojka koja je krajem osamdesetih godina pala samo za oko 16% u odnosu na količinu s kraja '80-ih i posljednjih dana Sovjetskog Saveza.
Odvezli smo se u jednu od šume, ispred Norilska, kako bismo vidjeli što se dogodilo. Pronašli smo mnoga stabla koja su bila već mrtva ili umiru. Lokalni stanovnici kažu da se dokazi još lakše mogu vidjeti kasnije, tijekom godine.
- Kad počnu rasti, onda su zelena, no kad iznad njih dođe oblak dima, počinju umirati, kaže doktorica Svetlana Golubkova. No, njezina mnogo veća briga je zdravlje stanovništva, naročito djece. a tu se jasno vidi trend.
- Šezdesetih godina prošlog stoljeća ovamo je doselilo mnogo ljudi i svi su bili zdravi. Ali sada je ovdje vrlo malo zdrave djece, a se zbog zagađenja, kaže Golubkova. Zabrinuta je i za vlastitu kćer tinejdžericu koja ima problema s očima i zato se žele preseliti u neki drugi grad.
Ali za tvrtku Norilsk Nickel, koja zapošljava najveći dio gradske radne snage, u pitanju je ogromna količina novca. To je najveći svjetski proizvođač nikla i paladija.
Godišnje ostvare i do 2 milijarde neto dobiti, a službenici tvrtke kažu da su zalihe nikla i paladija tolike da mogu poslovati još barem 30 godina. Prihodi koje ostvaruju sudjeluju s 3 posto u ukupnom BDP-u Rusije.
Zamjenik generalnog direktora Norilsk Nickel, Tav Morgan, kaže da tvrtka prihvaća odgovornost za ono što se dogodilo šumama, ali je inzistirao da poduzimaju mjere za smanjenje onečišćenja.
- U razdoblju do 2015.-2020. očekujemo smanjenje emisija sumpornog dioksida za oko dvije trećine. Gledajući brzinu kojom rješavamo ove probleme možete ovaj grad usporediti s drugim gradovima diljem svijeta, kaže Morgan.
No, kasnije je priznao da je teško jamčiti taj tempo smanjenja jer je rekao da još uvijek razvijaju tehnologiju. Organizacije za zaštitu okoliša poput Greenpeacea su vrlo skeptične. Pitaju se što će s tim silnim količinama sumpora osim da ih spale. Nemoguće ga je i neisplativo izvoziti na druga tržišta jer je Norilsk u nepristupačnoj zoni.
Osim toga, problem je što nedostaje nezavisnog istraživanja količine zagađenja kako bi se doista saznali razmjeri štete.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Staljinov sistem razvoja sjevera bivše SSSR je bio jednostavan i učinkovit: Otvori gulag. Riješio si se ljudi, a razvio područje, uz minimalne troškove. Nije prvi niti jedini diktator sa takvim idejama, sjetite se GB, robijaša i Australije stoljeće ranije.