Life
1575 prikaza

Ovo je plan za manje cijene najma stanova

Berlin
Pinterest
Cijene najma rastu, a stanova je sve manje što stvara krizu na tržištu nekretnina

Berlin je nekada opisivan kao "siromašan ali sexy", bio je to slogan koji je reflektirao relativno niske cijene najma.

Do danas se to ipak poprilično promijenilo. Dolazak sve više ljudi, kao studenata koji traže relativno jeftina mjesta za studij, i mladih profesionalaca koji dolaze radi novih poslova, učinili su Berlin gradom koji se ubrzano "napuhava" i cijene su najma sve više.

Nova studija kaže kako se mjesečni najam u Berlinu poduplao u proteklih deset godina - od 5.60 eura po kvadratnome metru 2008. sada je to 11.40 eura. Iako je najam i dalje manji nego u većini njemačkih gradova, poput Frankfurta ili Minhena, taj je porast od 103 posto veći no bilo gdje u državi. 

Cijene najma, naravno, jako ovise o kvartu u kojem se stan nalazi, no podaci pokazuju kako u skupljim kvartovima stan s jednom spavaćom sobom može koštati do 1000 eura mjesečno.

Nije to problem koji muči samo Berlin, svi se veliki gradovi nalaze pred istim pitanjem, ali grupa lokalnih političara ovdje je predložila relativno radikalnu ideju a to je da se fiksira ili "zamrzne" cijena najma takva kakva je sada na sljedećih pet godina.

"Prije šest ili sedam godina, Berlin je imao mnogo niže cijene najma", kaže Julian Zado, jedan od čelnih ljudi berlinskih Socijaldemokrata i zagovaratelj novog zakona.

Autocesta u Njemačkoj Autobahn Tehno Zašto Nijemci ne žele ograničenja brzine na autocesti

"Mnogi su mladi ljudi, poput mene, došli u Berlin jer su stanovi koštali pola manje od onoga što bi koštali u Frankfurtu ili Minhenu. Ono što je iznimka u svemu tome jest kako se sve brzo promijenilo", kaže.

Njemačka inače stambeno pitanje rješava na nacionalnom nivou, ali nakon što je odvjetnik ustvrdio kako bi bilo zakonski moguće da savezne države implementiraju vlastite regulacije političari u Berlinu skočili su na ideju i predložili svoj plan "zamrzavanja".

Ideja je ta da se unutar tih pet godina uspije sagraditi dovoljno stanova da zadovolje potražnju. Zado kaže kako bi zamrzavanje postojećih najmova pomoglo da se prevenira velike poraste cijena dok novi stanovi ne preplave i stabiliziraju tržište. 

On i njegovi kolege smatraju kako bi bilo idealno da se najam smanji i fiksira na 6-7 eura po kvadratnom metru.

"Svake se godine deseci tisuća ljudi presele u Berlin, jer je riječ o vrlo atraktivnom gradu, i to će problem samo činiti još jasnijim i većim. Ljudi dolaze brže no što se stanovi grade", kaže Zado.

U proteklom je desetljeću populacija Berlina narasla za stotine tisuća. Danas je dom više od 3.7 milijuna ljudi, a 2004. je u pitanju bilo 2008., a do 2025. bi ih trebalo biti čak četiri  milijuna (više no što li je trenutno građana u Republici Hrvatskoj). 

Oko 85 posto stanovnika grada unajmljuje prostore u kojima živi što je idealna situacija za kreiranje prihvatljivih cijena stanovanja. Neki od stanova u vlasništvu su države, drugi kompanija i biznisa, a treći privatnih osoba.

Svaki noviji građanin Berlina ima svoju anegdotu o tome kako je "lovio" stan. Gabriella Linardi, 26-godišnjakinja koja radi u tehnološkoj industriji, preselila se u Berlin iz SAD-a prije dvije godine i iznajmila stan za 300 eura mjesečno. Jednako plaća i njezin 29-godišnji zaručnik Max. Oni se žele zajedno preseliti i spremni su plaćati više od 600 eura ali nikako ne mogu pronaći stan. 

"Ne tražimo ništa spektakularno bolje od ovog što imamo, čak može biti dalje od centra ali i dalje nema sreće", kaže.

Uber KRIVA PRETPOSTAVKA Ekonomix Velika ekonomska prevara - ljudi ipak žele stalne poslove

Njemačka se 2015. počela obračunavati s tim problemom. Tada su donijeli zakon koji propisuje koliko stanodavac može podići najamninu.  

Cijena stana ne smije biti više od 10 posto veća od prosjeka tog kvarta.

Političari i stručnjaci kažu kako zakon niti približno dovoljno ne štiti iznajmljivače. Tako tvrdi i Reiner Wild, šef udruženja iznajmljivača u Berlinu. On kaže i kako se zakon jako često ignorira, a stanari ne idu na sud s tim problemom jer ionako imaju previše problema s pronalaženjem stana.

"Zakon nije zapravo utjecao na cijene najamnina", kaže Wild.

Uvođenje "zamrzavanja" najamnina moglo bi pomoći onima koji se bore s cijenama života u Berlinu, ali ima i mana. Jedan od njih je, kažu stručnjaci, da će građevinari i biznismeni tražiti kupce, a ne iznajmljivače.

"Nema dovoljno stanova u Berlinu. To se neće riješiti zamrzavanjem najamnina" kaže Michael Voigtländer sa njemačkog Ekonomskog instituta.

Kaže i kako moglo zaustaviti potencijalne građevince da sagrade planiranih 50.000 stanova u pet godina, a ako znaju da ne mogu povećati profit neće ulagati niti u postojeću infrastrukturu.

"Ako stanodavci nemaju poticaja reinvestirati novac u svoju nekretninu jer su cijene "smrznute" pasti će kvaliteta životnih prostora", kaže Corianne Scally, ekspertica za stanovanje iz SAD-a.

Favela u Sao Paulu PUT U PAKAO Ekonomix Bogate elite žele spasiti svijet, ali ne bi ništa mijenjali

Ideja je još u povojima. Prvo lokalni političari moraju vidjeti je li zakonski moguće da Berlin implementira vlastitu politiku stanovanja. Ako se to odobri, ideja je da o tome diskutiraju lokalni političari kao i stručnjaci koji bi onda zajedno napravili prijedlog zakona.

Drugi dio građana Berlina, pak, ima drugačiji plan. Pokrenuli su službenu peticiju da se stane na kraj monopolistima koji su vlasnici više od 3000 stanova. Deutsche Wohnen vlasnik je 115.000 stanova diljem Berlina. Peticija traje do početka travnja, u nadi da će vlada nešto po tom pitanju napraviti.

Ako će se spomenuti prijedlog zaista implementirati političari kažu kako bi to bilo nešto revolucionarno - i uzor gradovima kako da rješavaju taj tip problema, piše BBC. I Hamburg je počeo razmišljati o istoj stvari.

"Ovo je zakonski i politički novi teritorij, vidjet ćemo što će se dogoditi", kaže Katrin Schmidberger, predstavnica Zelenih.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.