Ljetne vrućine zavladale su diljem Europe i ostatkom svijeta. I dok se većina protiv njih bori rashlađivanjem u moru, mnogi koji o njemu samo sanjaju, pitaju se što napraviti kako bi se rashladili. Uz one već odavno poznate recepte, koji ipak ne mogu pobijediti temperaturu vrućeg užarenog asfalta koja se popne i na 38 stupnjeva, pitamo se postoje li pravi, znanstveno provjereni i dokazani savjeti koji bi nam mogli donijeti toliko potrebno rashlađenje.
Ovo su neki od mitova koji pokušavaju ponuditi tako nam potreban savjet u ljetnim vrućinama.
1. Piti hladna umjesto toplih pića
Piti velike količine tekućine prva je stvar koja vas može spasiti u danima toplinskog vala i udara. Važno je ne dehidrirati i dovoljnim količinama tekućine zapravo zaštiti svoje bubrege. No posljednjih godina vode se debate o tome treba li piti topla ili hladna pića tijekom ljeta, piše BBC.
I dok će jedna poznati zagrebački političar tvrditi da se on ljeti 'rashlađuje' toplim tušem i čajem, znanstvenici će reći da njegova teorija i nije baš sasvim točna. Naime, topla pića zagriju vaš organizam. To dovodi i do izlučivanja znoja u većim količina, što je način na koji se naše tijelo hladi. Ljudsko tijelo može proizvesti čak dvije litre znoja u jednom satu, što je učinkovit način smanjivanja temperature tijela.
No znojenjem se tekućina i izbacuje iz tijela, pa ju je potrebno brzo i nadomjestiti, zbog moguće dehidracije. Zato se savjetuje da izbjegavate topla pića tijekom ljeta. Neki će reći da se ne bi trebalo piti puno čaja ili kave koji imaju velike količine kofeina. U malim količinama kofein se ipak ne ponaša kao diuretik.
Istraživanje na ovu temu provelo se nad ljudima koji su nakon teških treninga popili neki topla a neki hladna pića. Tada je izmjerena njihova tjelesna temperatura i otkriveno je kako su hladna pića najbolje rashladila njihovo tijelo. No postoji jedan mogući problem s ovim rezultatima i metodama koje su se upotrijebile kako bi se izmjerila temperatura. Hrabrim volonterima temperatura je mjerena rektalno. Ollie Jay, profesor sa Sveučilišta Ottawa, naglasio je kako tekućina iz hladnih pića odlazi direktno u trbuh, što nije daleko od mjesta na kojem se nalazi i rektalni toplomjer.
Kada su eksperiment proveli sa osam toplomjera na različitim dijelovima tijela otkrili su kako topla pića rashlađuju tijelo puno bolje jer potiču znojenje. Topla pića će vas rashladiti jer će potaknuti znojenje, i to u mjeri od oko dvije litre znoja u jednom satu. No topla vam pića neće pomoći u slučaju kada nosite puno odjeće pa znoj nema priliku za isparavanje. U tom slučaju obavezno odaberite nešto hladno.
2. Nabavite ventilator
Povjeterac ventilatora čini se kao pravo rashlađenje. No ventilator neće rashladiti zrak oko vas, već će ga samo pomicati s ciljem da stvori upravo taj osvježavajući povjetarac. I to čini tako da zapravo pomaže u isparavanju znoja, tj. brže će ga osušiti.
Upotreba ventilatora široka je. U jednom slučaju trojica pacijenata sa srčanim udarom rashlađena su vjetrićem kojeg je napravio manji helikopter. No dokazi da ventilatori čine čuda su miješani.
Autori Cochrane Reviews isprobali su niz ventilatora i objavili izvješće. Njihov pokušaj iz 2012. godine malo je narušen zbog manjka kontroliranih nepristranih i cjelovitih istraživanja, umjesto kojih je većina studija bila utemeljena na promatranju. Neke od njih pokazale su kako ventilatori pomažu, a ostale su pokazale kako u slučajevima jako visoke temperature ne mogu napraviti ništa.
Vlada mišljenje kako su ventilatori uspješni do 35 stupnjeva a na temperaturama nakon toga samo će povećati pomicanje toplog zraka oko vas a time i temperaturu te tako pogoršati situaciju i dovesti do toga da vas vrućina izmori. Manje korisni su u jako sparnim danima, jer će zrak prepun vlage teško pomoći u isparavanju znoja.
No bez kontroliranih i planiranih istraživanja ne može se točno reći koji je njihov učinak. I moraju se provesti u trenucima pravo toplinskog udara. Da postoji niz problem u upotrebi ventilatora pokazuje i slučaj toplinskog vala u Cincinnatiju u kojem je poginulo 17 ljudi, od čega je njih deset pronađeno mrtvima pored uključenog ventilatora. U ovom slučaju ne zna se da li bi oni umrli i ranije da nisu imali ventilator ili su ga jednostavno imali jer su živjeli u jako vrućim zgradama.
3. Samo se stariji ljudi trebaju brinuti o utjecaju vrućine na njihovo zdravlje
Točno je kako je potreba za liječnikom veća za vrijeme toplinskog urada i kako je većina ljudi koji dolaze u bolnicu starija.
Temperatura na kojoj naše tijelo optimalno radi je između 36 do 37,5 stupnjeva. Toplinski receptori putem kože, tkiva i organa mogu odmah primijetiti povećanje temperature i za jedan stupanj. Ako je temperatura prostorije viša od vaše tjelesne temperature automatski ćete se početi znojiti kako bi se rashladili. Toplina se širi našim tijelom putem krvi koja odlazi u naše ruke i noge zbog čega nas posebna vrućina 'oblije' tijekom noći.
Ovaj način rada stvara više posla našem srcu zbog čega stariji ljudi mogu imati srčanih problema tijekom vrućina. Vrućina može biti kobna tijekom prvih 24 sata toplinskog udara. Stariji ljudi teže održavaju svoju temeljnu tjelesnu temperaturu i ne moraju ni primijetiti da se zagrijavaju do mjere koja im može ugroziti zdravlje, i tako dehidrataciju mogu doživjeti puno ranije od mlađih ljudi.
No to ne znači da su samo oni rizična skupina tijekom toplinskog vala. Probleme će imati i djece ali i ljudi s kroničnim bolestima. Kao i oni koji imaju problema s kretanjem jer im je puno teže reagirati pravovremeno. U danima kada su i noći tople tijelo ima puno problema sa rashlađivanjem. Toplinski val koji je Europu pogodio 2003 godine usmrtio je najmanje 30.000 ljudi, a neki će reći kako je broj i puno veći, čak 70.000. Od 15.000 ljudi koji su preminuli u Francuskoj, 1321 su bili mlađi od 64.godine.
4. Otvorite sve prozore
Većina nas napravit će upravo to. No tijekom dana to možda i nije baš dobra ideja. Prozore bi trebali otvoriti samo u slučajevima kada je vanjski zrak hladniji od unutarnjeg, što se najčešće događa tijekom noći. Za vrijeme vrućeg dana trebali bi spustiti rolete i zatvoriti prozore i zapravo spriječiti ulazak toplog zraka.
Čini vam se da vas taj povjetarac hladi no nije to zapravo hladan povjetarac a u sezoni kada je peludna groznica na vrhuncu može vam čak i biti gore.
5. Pijte pivo
U mnogim filmovima ćete vidjeti glavne junake koji bježe iz vruće pustinje ili s nekog drugog vrućeg mjesta i sanjanju o hladnoj pivi. Kada to konačno i uspiju ostvariti pomislit će to je vrijedio čekati.
No čini se ta ideja i nije baš točna. Ako je riječ samo o jednom pivu, možda vam neće naškoditi. Provedeno je niz istraživanja nad ljudima koji treniraju i koji su nakon treninga popili pivo ili nešto bezalkoholno. U studiji iz 1985. godine ljudima su vježbali u vrućem, vlažnom prostoru i pokazalo se kako će oni, nakon popijenog piva, izlučivati puno više mokraće. Što baš i nije dobro jer pokazuje kako tijelo gubi, a ne zadržava tekućinu. No u usporedbi sa pićima bez alkohola razina je bila jako mala.
Slične rezultate pokazala je i nedavna studija. Iako su voda i izotonična pića odlično rješenje za dehidrataciju, pivo je nadmašilo očekivanja. Španjolska studija provedena na onima koji su trčali na pokretnoj traci pokazala je kako voda i pivo rehidratiziraju na sličan način.
Nitko zapravo ne zna točno zašto nakon pive češće idemo na wc. Jedna hipoteza će reći kako je to zbog toga što dolazi do dehidratacije tijela i potrebne mu je zadržati tekućinu više iz piva nego iz nečeg drugog. Iako ove studije nisu istraživale povezanost sa tjelesnom temperaturom, pokazalo se kako jedno pivo neće imati negativan učinak na hidrataciju tijela.
