Danas se mnogi opraštaju od omiljenog meteorologa Milana Sijerkovića. Umro je u ponedjeljak navečer u 84. godini života i rastužio mnoge svoje kolege, ali i tisuće obožavatelja.
Cijeli radni vijek, svih 40 godina radio je u Hidrometeorološkom zavodu u Zagrebu, gdje se zaposlio 60-ih godina, nakon što je diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Kako je jednom rekao, u to vrijeme vremenske su se prognoze radile samo za jedan dan unaprijed jer, kako je pričao, tad nije bilo satelitskih snimki ni kompjutora, pa ni prognoze nisu bile osobito uspješne.
"Bilo je to doba kad su ljudi često na naš račun zbijali šale", govorio je Sijerković.
Meteorologija mu nije bila samo posao, nego i velika ljubav. U slobodno vrijeme istraživao je pučku meteorologiju iz ljetopisa i starih spisa, te arhivskih novinskih tekstova, pa čak i iz beletristike.
Kako je rekao, na pisanje knjiga potaknula ga je njegova supruga koja je po kući stalno sakupljala njegove papiriće s bilješkama:
"Dojadilo joj je taj nered po kući pa me natjerala da ih objedinim u knjigama", priznao je Sijerković koji je od 10-ak objavljenih knjiga dvije posvetio pučkoj meteorologiji. Prva je bila 'Pučko vremenoslovlje' koja se odnosila na dugoročne pučke prognoze poput one 'Sveta Kata – snijeg na vrata', a u drugu knjigu 'Kad laste nisko lete' uvrstio je kratkoročne vremenske prognoze. Ispričao je tada da je i sam promatrao kao mladić ribare koji su točno znali kad smiju ići u ribolov, pa ga je to zaintrigiralo da počne proučavati vremenske prilike i tako je odabrao životni poziv.
"Koncentracija nekih plinova, poput CO2 povećava se od početaka industrijalizacije, dakle već posljednjih 150 godina. Ono što je prijeporno su projekcije što će se događati u budućnosti i u kojoj mjeri ta onečišćenja utječu na daljnje globalno zatopljenje. Daljnji rast temperature zemljine površine mogao bi dovesti do raznih pozitivnih promjena, poput toga da bi neke žitarice mogle uspijevati sjevernije nego li do sad ili primjerice da bi se u Jadran mogle naseliti tropske ribe.
Činjenica je da bi u tom slučaju bilo ipak mnogo više nepovoljnih okolnosti kao što je porast razine mora i plavljenje nižih priobalnih područja. Ali, kao i obično sve je u rukama političara. Oni uzimaju novac i određuju kamo će ga usmjeriti, pa bi vlade najmoćnijih zemalja trebalo uvjeriti da je opasnost za budućnost Zemlje velika i da počnu biti svjesni da su oni tu zbog nas, a ne mi zbog njih", rekao je još prije nekoliko godina vizionarski Milan Sijerković, kojeg ćemo pamtiti i po mnogim narodnim izrekama, a kako je rekao, naročito ga je radovalo što su ga zbog njih hvalili i mlađi gledatelji. Evo nekih od njih, kojima je završavao svoju vremensku prognozu:
Kakvo vrijeme Uršula (21.10.) donese, takvo jesen (a i zima) ponese.
Ako list na drvu dugo ostane, jaka zima nastane
Čuvaj se Šimuna i Jude (28.10.) da te snijegom ne probude
Ako Sve svete kiša namaka, debeo snijeg nas čeka
Sunčani Svi sveti, obilje žira i žita ljeti
Ako je Martin (11.11.) oblačan ili maglen, doći će zima blaga kao jesen
Elizabeta na bijelom konju dođe (17.11.)
Kakvo vrijeme Ivan (sv. Ivan od Križa 24.11.) ima, takva bude zima
Sveta Kata (25.11.), snijeg na vrata
Gospe od Kaštela, snijeg do maštela. (21.11. maštel je čabar, vedro, kaca)
Kad prosincem traju snijeg i zima, onda zemlja žitom rodit ima
Kakvo vrijeme Uršula (21.10.) donese, takvo jesen (a i zima) ponese.
Sveti Matija led razbija; ako ga nema, tada ga sprema.
Ako list na drvu dugo ostane, jaka zima nastane.
Konjski topot, ženski plač i proljetna grmljavina brzo prođu.
Toplina Valentina stiže do korijenja. (14.2.).
Sveti Frane, nesta u polju hrane. (sv. Franjo Asiški 4.10.).
Božić rutavac, Uskrs gizdavac.
Kiša na Štefanje obećaje sljedećeg ljeta žita manje (sv. Stjepan 26.12)
Sveti Luka u nokte huka.
Poslije Šimuna i Jude rado zime bude.
