Life
4048 prikaza

Snimao Tita, pokrenuo Dolinu Neretve, pa tiho otišao

Živko Gattin
1/3
Facebook
Fotografiju je zavolio kad mu je otac kao 16-godišnjem učeniku splitske realne gimnazije 1939. godine dao fotoaparat “Plaubel-Makinetta”

Split je ovih dana ostao bez dvojice velikih ljudi. U nedjelju je u ranim jutarnjim satima, od posljedica karcinoma pluća, u 71. godini preminuo jedan od najvećih hrvatskih glazbenika Oliver Dragojević.

Samo dan ranije u dubokoj starosti, u dobi od 95, zauvijek je otišao dr. Živko Gattin, prvi fotograf dnevnog lista 'Slobodna Dalmacija', ali i doktor agronomije koji je pokrenuo neretvansku dolinu i inicirao tamo sadnju agruma. Talijanska fašistička okupacija Splita 1941. Stari Splićani Life Bez Židova, Split bi danas bio 'malo misto' na Jadranu

Živko Gattin rođen je 1923. godine. Nakon mature već 1942. godine pobjegao je iz tada talijanskog Splita, u partizane. Na Svilaji, Mosoru i na Dinari fotografirao je bitke suboraca, a uhvatio je i vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita. 

Njegove fotografije snimio je i na Drvaru i na Visu, a u nekim kadrovima uhvatio ga je i s novinarom Randolphom Churchillom, sinom Winstona Churchilla, kao i tada novinarom, a kasnije filmskim scenaristom Walterom Bernsteinom. 

Nakon oslobođenja kratko je radio kao šef saborske foto-dokumentacije, no uskoro je upisao Agronomski fakultet, a doktorat je stekao u SSSR-u. 

Split nakon Drugog svjetskog rata | Author: Facebook Facebook
Fotografijom se zaludio nakon što mu je otac kao 16-godišnjaku, učeniku 'realke' darovao fotoaparat marke “Plaubel-Makinetta”. 

"Već u gimnaziji u gradu okupiranom od fašista priključio sam se SKOJ-u, ali sam odlučio u partizane otići kad maturiram. Do tada smo pisali parole po Splitu, raspačavali političku literaturu, pomagali pokret u šumi. Toga dana, za obidom, došao je po mene čovjek i zazviždio ispred kuće, a živjeli smo u Kukuljevićevoj, danas Tršćanskoj. 

Ostavio sam po pjata, a doma nikome ništa nisam rekao i krenuo za njin, držali smo rastojanje od jedno pedeset metara. Kad smo stigli u Stinice, jedan Vranjičanin pomalo je doveslao do nas, dao je i meni tunju, ka fol da lovimo ribu i doveslali smo pored Barbarinca.

Tamo me dočekao treći, prošli smo kroz vinograd i krenuli uzbrdo uz staru klišku cestu. U jednoj borovini dočekale su me dvije mlikarice Solinjanke i odvele me do Blaca ispod Kozjaka", prisjetio se za Slobodnu Dalmaciju prije nekoliko godina. 

Ipak, umjesto puške tadašnji član Pokrajinskog komiteta Mirko Marasović dobro je znao koliko vrijedi propaganda. Rekao je Gattinu:"Ti vridiš, dok štampaš letke i novine, ka četiri puške!” I tako se počeo tiskati“Naš glasnik”, čiji je glavni urednik bio novinar Eli Finci, Židov iz Sarajeva. 

Split nakon Drugog svjetskog rata | Author: Facebook Facebook

Miloš Žanko, kasnije ministar kulture Narodne Republike Hrvatske dao mu je prvu novinarsku iskaznicu koja je nosila broj 001. Dobio ju je u oslobođenom Splitu, nakon pada Italije i kad se u tiskari dotadašnjeg talijanskog tisk “Popolo di Spalato”, počela tiskati 'Slobodna Dalmacija'. 

Godinu dana studirao je u Zagrebu, a onda je s prvih 700 studenata iz cijele Jugoslavije dobilo mogućnost da ode na studij voćarstva na slavni Univerzitet Ivan Vladimirovič Mičurin, znanstveniku koji se proslavio voćarstvom. 

Ostao je tamo i nakon što su Tito i Staljin zahladnjeli odnose, otišao u Sibir u voćnu stanicu i tamo ostao sve do 1964. Tamo se oženio i dobio troje djece - sina Ivana, te kćer Mariju i sina Aljošu koji su i rođeni u Sibiru. 

Split nakon Drugog svjetskog rata | Author: Facebook Facebook
"Vratio sam se 1964. godine, a prije toga na Institutu u Barnaulu su mi napravili veliku feštu, pravi pir. I kasnije sam odlazio tamo, zadnji puta prije deset godina."

Po povratku u Split Stanko Parmać, tadašnji direktor imanja u Opuzenu, PIK-a Neretva, tražio je način kako poljoprivredno pokrenuti taj kraj. Gattin se prisjetio: 

"On je zatekao samo dvjesto kvadrata pod mandarinama, koje su posađene još 1934. godine. Došao sam kad je bilo posađeno 20 hektara, a kad smo završili posao, bilo je dvije tisuće hektara pod mandarinama na imanju, i još više po privatnim parcelama.

Fotografski opus Milomira Kovačevića Strašnog Milomir Kovačević Kultura 'Fotografirao sam moć, slavu i mržnju prema Titovoj Jugi'

Valja reći i ovo; s kolegama iz Kombinata Neretva uvezli smo iz Gruzije, Japana i s Korzike mnoge sorte, rane, srednje i kasne, koje pokrivaju vremenski raspon od četiri mjeseca i omogućuju veliku proizvodnju."

Još u proljeće dao je svoj posljednji intervju njemu najdražoj novini, poletio helikopterom iznad Mosora i Doline Neretve, a ni na ovo putovanje nije otišao bez fotoaparata i po posljednji put zabilježio njemu tako poznate i drage pejzaže.

  • staribrod 10:06 03.Kolovoz 2018.

    Snimao je bitke tifusara...koje bitke , pa oni su bili u konstantnoj bežaniji. Stvarne napadne okršaje imali su kada su išli u pljačku sela, i skladišta. Da nisu došli 45. Rusi , još bi oni bauljali po vrletima bosanskih planina.