Life
1781 prikaza

Spaljena tijela su ležala po ulicama, a jedna priča je opisala taj užas

Hirošima nakon nuklearne bombe
Youtube
Nuklearnom bombom ubijeno je više od 80.000 ljudi u Hirošimi, a pretpostavlja se da su još stotine tisuća ljudi umrle od posljedica štetnog zračenja

Petnaest minuta prije osam sati ujutro, 6. kolovoza 1945. godine aktivirana je nuklearna bomba iznad Hirošime. Sedamdeset godina je prošlo od tada. Tisuće ljudi su umrle, grad je potpuno uništen, a Japan se uskoro predao čime je završen Drugi svjetski rat.

Uskoro se navršava i sedamdeseta obljetnica od objave možda i najbitnijeg novinarskog djela ikad. Jednostavnog naslova "Hiroshima", novinar John Hersey promjenio je tok svjetske povijesti. U 30.000 riječi stavio je svu patnju Japanaca izloženih nuklearnoj eksploziji i zastrašujućim posljedicama nuklearne bombe

Naslovnica kolovoškog izdanja New Yorkera | Author: The New Yorker The New Yorker

31. kolovoza 1946. godine New Yorker objavio je tu priču. Bio je to jedini članak u novinama. Naslovnica je prikazivala zabavu građana u parku, a na posljednjoj stranici bile su reklame za cigarete, piše BBC. Uz reklame za državne obveznice, dijamante, krstarenja i posljednje filmove u kinima nalazi se tek kratko objašnjenje uredništva. Ovo izdanje posvećuju samo jednom članku o samo jednom gradu i samo jednoj bombi. "Uvjereni smo da samo mali broj ljudi zna što ovo oružje doista može i da bi svatko trebao upoznati se s groznim implikacijama njegova korištenja", stoji u uredničkom komentaru New Yorkera.

Sredinom dvadesetog stoljeća, priče nisu postajale viralne, ali Herseyev članak je okupirao pažnju cijelog svijeta. Komentari kolumnista, pisma čitatelja, reizdanja članka, pa čak i čitanje članka na radiju, sve je to postigla "Hiroshima".

Hiroshima | Author: Wikipedia Wikipedia

U proljeće 1946. godine Jersey je dobio zadatak od New Yorkera da ode u Hirošimu i napiše članak o gradu i uništenju. Tijekom putovanja se razbolio i dobio primjerak knjige Most sudbine autora Thorntona Wildera o petero ljudi koji su se našli na mostu što je propao. Zbog te knjige Hersey je odlučio pisati o ljudima, a ne o građevinama. Naoko jednostavna odluka promijenila je čitavu koncepciju članka. U Hiroshimi je Hersey pronašao sugovornike, pronašao je ljude čije priče će ispričati.

Kroz nekoliko tjedana razgovarao je s pet Japanki i Japanaca te s jezutskim svećenikom iz Njemačke. Svoje bilješke odnio je sa sobom u Ameriku zato što se bojao da će okupacijska američka vojska zaplijeniti njegov materijal.

Hirošima nakon nuklearne bombe | Author: Youtube Youtube

Urednici Harold Ross i William Shawn znali su da imaju nevjerojatno djelo u rukama, ali su ga odlučili držati u tajnosti. Nikad prije, a ni kasnije, nije samo jedan članak zauzeo čitavo izdanje nekih novina. Čak ni novinari New Yorkera nisu znali da se sprema nešto takvo i po rasporedu su predavali članke. 12 sati prije roka za predaju materijala, novinari su saznali da će njihovi članci biti objavljeni nekom drugom prilikom. Istovremeno su urednici poslali primjerke članka svim većim novinama. Urednici gotovo svih novina rekli su čitateljima da kupe New Yorker i pročitaju "Hiroshimu".

300.000 primjeraka rasprodano je gotovo istovremeno, a diljem svijeta su novine objavljivale kopije članka. Čak ni Albert Einstein nije mogao kupiti dovoljno primjeraka kako bi poslao svojim kolegama znanstvenicima. Velika Britanija u to vrijeme je još uvijek imala redukcije zbog nedostatka papira i zbog toga članak nije objavljen u vrijeme izlaska. U Japanu je tek 1949. godine objavljeno to izdanje New Yorkera, ali "Hiroshima" je do tada već objavljena kao knjiga i prevedena na nekoliko jezika.

Hirošima nakon nuklearne bombe | Author: Youtube Youtube

"Hiroshima" je bila radikalan primjer nekog novog i drukčijeg novinarstva. Hersey je ispričao priču ljudi koji su samo nekoliko mjeseci ranije bili smrtni neprijatelji SAD-a.

John Hersey | Author: Carl Van Vechten/Library of Congress Carl Van Vechten/Library of Congress

Apokaliptični krajobraz uništenog grada, spaljena tijela vojnika i civila, žena i djece, sve je to samo pozadina za priču Japanki i Japanaca koji su pokušavali spasiti ostatke normalnih života.

"Točno 15 minuta prije osam sati ujutro, 6.kolovoza 1945. godine, Toshiko Sasaki, tajnica u odjelu ljudskih potencijala tvornice kositra, sjela je za svoj stol i okrenula se kako bi razgovarala s kolegicom". Tako počinje "Hiroshima", tako počinje djelo koje je desetljećima slalo poruku mira i upozorenje zbog korištenja nuklearnih oružja.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.