Life
7842 prikaza

Toplotni udar: Padali s krova gdje su se hladili

Velike vrućine
Thinkstock
Ova je godina jedna od najtoplijih u povijesti, a toplotni udari postaju sve veća prijetnja za čovječanstvo

Toplinski valovi nešto su što sve češće povezujemo s ljetom, a ljeto 2017. bit će rekordno vruće za cijeli svijet, upozorava Svjetska meteorološka organizacija. Uslijed intenzivnih razdoblja vrućine nije problem samo u visokoj temperaturi, već u tzv. Indeksu topline, veličini koja se izračunava na temelju izmjerene temperature zraka i njegove relativne vlažnosti, a to je pokazatelj temperature kako je ljudski organizam subjektivno osjeća.

Nastavi li se ovaj tempo ispuštanja štetnih stakleničkih plinova u atmosferu, gotovo 75 posto svjetske populacije naći će se na udaru smrtonosnih toplinskih valova, upozoravaju znanstvenici u svom izvješću.

Tijelo "zakuha"

Ljudsko tijelo se normalno rashlađuje znojenjem, odnosno isparavanjem, čime se toplina odvodi s tijela. Međutim, ako je relativna vlažnost visoka, brzina isparavanja se smanjuje, a time je i rashlađivanje tijela manje nego kad je zrak suh. Tijelo može funkcionirati samo unutar uskog raspona temperature od oko 37 Celzijusa, a veće temperature se preživljavaju znojenjem.

Vozilo hitne pomoći PRAVOVREMENO Life Ako imate ove simptome - hitno k liječniku!

No, ako je i visoka vlaga, znoj prestaje isparavati i temperatura tijela se podiže. To ugrožava sve, od djece, staraca i kroničnih bolesnika - pa sve do posve zdravih. 

Iako rjeđe, toplinski su se valovi događali i u prošlosti - sa sobom odnoseći na tisuće života.

Istočni dio SAD-a 1896. - 1500 mrtvih

U toplotnom valu koji je pogodio područje New Yorka, Bostona, Newarka i Chicaga, bilježi se najmanje 1500 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Tijekom toplinskog vala, temperatura se 10 dana nije spuštala ispod 32 Celzijusa, a osim slučajeva smrti uslijed srčanih i moždanih udara, dehidracije i otkazivanja organa, događale su se i bizarne smrti - ljudi su padali s krovova zgrada ili kuća gdje su spavali kako bi se rashladili.

Zbog toga su gradske vlasti prvi put donijele odluku dopuštanja ljudima da spavaju u parkovima, na klupama, a diljem gradova dijelio se besplatni led, piše MSN.

Sjeverna Amerika 1936. - 6100 mrtvih

Područje koje je pogodio toplinski val bilo je veći dio kontinenta, uključujući SAD i Kanadu, a dogodio se tijekom Velike depresije 1930-ih. Temperature su bile rekordno visoke, a na nekim su mjestima dosezale i 49 Celzijusa. Toplinski val, koji je počeo krajem lipnja i nastavio do kolovoza, došao je nakon jedne od najhladnijih zima u povijesti. Pretpostavlja se kako je uzrokovao smrt oko 1600 ljudi.

Velika Britanija 1976. - nepoznat broj mrtvih

Područja koje je pogodio toplinski val bila su Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska, a točan broj umrlih zbog njega nije poznat, iako se pretpostavlja da je riječ o tisućama ljudi. Ljeto te 1976. smatra se jednim od najsuših i najsparnijih u povijesti, a temperatura se nije spuštala ispod 33 Celzijusa čak pet dana.

Najveći broj žrtava stradao je u brojnim požarima, a smrtonosni je val završio olujnim nevremenom i tučom koja je pogodila cijelu zemlju krajem kolovoza.

Sjeverna Amerika 1988. - od 4800 do 17 tisuća mrtvih

Pakleni je toplinski udar pogodio cijeli SAD, a procjenjuje se da je broj njegovih žrtava došao i do 17 tisuća. Vrućina u kombinaciji s dugotrajnom sušom 1988. rezultirala je jednom od najgorih prirodnih katastrofa u povijesti te zemlje, a zapadne su regije opustošili požari.

Europski toplinski val 2003. - Od 40 do 70 tisuća mrtvih

U lipnju i kolovozu Europa je doživjela nepredviđene vrućine diljem kontinenta. Najgore je bila pogođena Francuska s više od 14 tisuća smrtnih slučajeva, najčešće starijih osoba i kroničnih bolesnika. Toplinski je val izazvao ozbiljne zdravstvene krize u brojnim zemljama, dok je suša rezultirala velikim gubicima usjeva, većinom u sjevernoj Europi, dok su u južnom dijelu kontinenta harali divlji požari, a u švicarskim Alpama topili su se glečeri.

Europski toplinski val 2006. - nepoznat broj žrtava

Tri godine kasnije, stari je kontinent opet pogodila užasna vrućina, a najgore je bilo u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i u Rusiji. Temperature su dosezale 40 Celzijusa, a mnoge zemlje su tada doživjele i vrućine koje su do danas rekordne.

Azijski toplinski val 2007. - neutvrđen broj umrlih

Pogođena su bila područja Indije, Pakistana, Bangladeša, Nepala, Rusije, Japana i Kine. Nesnosna je vrućina započela već u svibnju, a nastavila se kroz lipanj, srpanj i kolovoz. Indija je bilježila temperature od 48 Celzijusa, dok je samo u Japanu najmanje 900 ljudi umrlo uslijed toplotnog udara.

Trajekt u Pločama Ekstremno Znanost Hrvatsko ljeto iz pakla: U Pločama se topio asfalt

Sjeverna hemisfera 2010. - Oko 180 tisuća žrtava

Pogođena su se područja protezala od SAD-a, Kazahstana, Mongolije, Kine, Hong Konga, Sjeverne Afrike, Europe, dijelova Kanade, Rusije, Indokine, Južne Koreje do Japana. Globalni toplinski val odigrao se u dvije faze te je trajao od travnja do lipnja te od kolovoza do rujna. Prvi je bio uzrokovan El Ninom, drugi je bio uzrokovan katastrofom nazvanom La Nina te je izazvao temperature preko 50 Celzijusa.

Indija i Pakistan 2015. - Oko 5000 umrlih

Pogođeno je bilo područje cijelog indijskog potkontinenta. Temperature su se čak dva tjedna kretale između 45 i 47 Celzijusa, hrana se kvarila, ljudi su umirali od dizenterije i dehidracije, toplinskih udara...

  • Avatar Mumija0001
    Mumija0001 13:46 10.Srpanj 2017.

    Dok nas grije HDZ,ne bijimo se veče konkurencije