Zbog promjene na zimsko računanje vremena u noći s 29. na 30. listopad, nakon što otkuca tri sata ujutro, kazaljke vraćamo za jedan sat unatrag. Iako ćemo tu noć vjerojatno dobro spavati i uživati u dodatnom satu odmora, već sljedećih nekoliko dana ljudski san će bit poremećen, otkrila je studija Sveučilišta Glasgow na 3000 ljudi.
- Naš san se nakon listopada pogoršava, ne samo zbog novog bioritma, već zato štonoći postaju dulje te se trudimo ranije leći da bi se naspavali. To rezultira nesanicom i čestim buđenjima te okretanjima usred noći - zaključio je voditelj studije, profesor Colin Espie.
No, čini se kako to loš san nekoliko noći nije jedina posljedica koju ova neprirodna mjera računanja vremena ima, barem tako tvrde brojni pobornici ukidanja pomicanja sata.
Zimsko vrijeme je ono pravo, ljetno pomicanje treba ukinuti
Zimsko je vrijeme zapravo standardno, dok je privremeni prijelaz na ljetno prvi put službeno uveden 1916. godine u Njemačkoj i njezinim saveznicama u Prvom svjetskom ratu.
O drugačijem računanju vremena ljeti i zimi razmišljalo se dulje vrijeme kroz povijest. Začetnikom te ideje smatra se Benjamin Franklin, koji je smatrao kako se pomicanjem satova može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje. Pristaša takve ideje bio je i britanski graditelj William Willett, koji je 1907. izdao pamflet "Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti" u kojem je predlagao pomicanje sata za 80 minuta unaprijed u travnju, čime bi se uštedjelo na troškovima struje i učinilo dane produktivnijima.
Willett je nekoliko puta bezuspješno pokušao progurati taj zakon u britanski Parlament, no to se pitanje opet aktualiziralo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Početkom 1914. Njemačka je bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena, a toj praktičnoj uštedi električne energije ubrzo su se pridružile Velika Britanija i SAD.
Ne pomiču svi kazaljke
Nakon završetka rata, neke su zemlje odbacile ljetno računanje vremena, prvenstveno zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvo, jer pijevci nisu upoznati s time da trebaju ranije početi kukurikati, a usjevi se odrositi. Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao niti Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu. U Europi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.
Pomicanje kazaljki ne događa se u svim državama svijeta, niti se kod onih koji miču kazaljke događa u isto vrijeme. Rusija, Bjelorusija i Ukrajina ukinule su praksu pomicanja kazaljki, a Dmitrij Medvedev tu je odluku objasnio dobrom za zdravlje stanovništva.
Dokazi o štetnosti
Kokoši nesilice na farmama u prvom mjesecu nakon promjene sata nesu manje jaja, češće su upale vimena kod krava zbog promjene vremena mužnje, a postoje i druge posljedice nametnute promjene vremena.U 20. stoljeću u znanstvenim se krugovima puno raspravljalo o pomicanju sata. Iako je glavna prednost tvrdnja da se takvom promjenom štedi na energiji, brojni liječnici upozoravaju kako ona loše djeluje na sveukupno zdravlje ljudi i životinja, što rezultira glavoboljom, kroničnim umorom i nesanicom.
Uzrok svemu je u unutarnjem satu organizma, koji određuje jesmo li pospani ili ne, a njima upravlja svjetlost. Na sličan način kao što to jet lag čini, mijenjanje sata ima velik utjecaj na organizam, a to najgore pada "noćnim tipovima" ljudi.
Neka znanstvena istraživanja zvuče poprilično zabrinjavajuće, kao ono koje je pokazalo da se ljudsko tijelo nikad ne privikne na promjenu sata jer je ona umjetna, što rezultira trajnim podizanjem hormona stresa kortizola u krvi.
Krajnji zaključak je da nas gubitak sna čini nesretnima, a svaka ušteda na struji poništava se gubitkom produktivnosti radnika koja je dokazana. Stručnjaci su izračunali da zvog pomicanja sata samo SAD ima trošak od 434 milijna dolara, a druge kalkulacije pokazuju kako je mogući izračun i do 2 milijarde dolara. Taj se iznos višestruko povećava uzmu li se u obzir sve zemlje svijeta koje mijenjaju sat.
Iza pomicanja sata znatno je više i prometnih nesreća - pokazuju to brojne studije.
Pogledajte video:
A što je s farmerima?
Najčešća teza je kako pomicanje sata pomaže farmerima - no realno je kako se farmeri bude sa suncem, nebitno što im vrijeme kaže. A sat im donosi i neugodnost - moraju mijenjati svoj raspored kako bi prodavali svoje usjeve ljudima koji promatraju uštedu na dnevnoj svjetlosti.
