Life
12420 prikaza

Tužna snimka: Zadnji dan života Nietzschea - bio je potpuno lud

Friedrich Nietzsche
Wikimedia Commons
Prevelika inteligencija imala je i svoju drugu stranu - sklonost ludilu koje ga je naposljetku preuzelo

Veliki njemački filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog Friedrich Wilhelm Nietzsche rođen je 15. listopada 1844. u Prusiji, a svojim radom i djelovanjem prometnuo se u jednog od najutjecajnijih mislilaca iz povijesti.

Nažalost, 3. siječnja 1889, doživio je potpuni živčani slom. Pristupila su mu dva policajca nakon što je uzrokovao pravu pomutnju na ulicama grada Turina. Što se točno dogodilo ostaje nepoznato, no priča koja se često ponavlja je da je Nietzche svjedočio udaranju konja na trgu Carlo Alberta, nakon čega je dotrčao do konja i stavio ruke oko njegova vrata kako bi ga zaštitio, a potom kolabirao padom na tlo.

U sljedećim je danima slao kratka pisma poznata kao Wahnzettel (Pisma ludila) nekolicini prijatelja, uključujući Cosimu Wagner i Jacoba Burckhardta. Većinu pisama je potpisana s imenom "Dionysos", iako su neka bila potpisana s "der Gekreuzigte" što znači "Raspeti"

Svom je bivšem kolegi Burckhadtu napisao "Stavio sam Kaida u okove. Također, prošle godine sam bio razapet od strane njemačkih liječnika na vrlo otegotan način. Wilhelm, Bismarck, i svi drugi antisemiti su ukinuti".

U dodatku je naredio njemačkog caru da ode na put u Rim gdje će ga streljati, kao i pozvao sve europske sile da poduzmu vojnu akciju protiv Njemačke. 

Njegova je mentalna bolest prvotno dijagnosticirana kao tercijarni sifilis, u skladu s medicinskim saznanjima tog vremena. Iako većina promatrača njegova djela tumače njegov živčani slom kao nevezan za njegovu filozofiju, neki to ipak tumače povezanim s rivalstvom koje je imao s obožavanim Richardom Wagnerom.

Nietzsche je prije napisao "Svi su vrhunski ljudi neodoljivo privučeni tome da odbace bilo kakav teret moralnosti i uokvire nove zakone, a ako već nisu stvarno ludi, nema alternative nego da se sami izlude ili pretvaraju se da su ludi".

Jedno od objašnjenja njegovog ludila je i rast retro-orbitalnog menigioma, što može biti uzrokom demencije. S druge strane, neki pak tvrde kako ludilo može bit rezultat i trovanja živom, koja se tada koristila za liječenje sifilisa.

Nietzsche je 1898. i 1899. pretrpio barem dva moždana udara, a oni su ga ostavili paraliziranog, nesposobnog da hoda ili govor. Nakon što je obolio od upale pluća, doživio je još jedan moždani udar te je preminuo u kolovozu. Sestra Elisabeth ga je dala zakopati kraj njihovog oca u crkvi Röcken bei Lützen.

Pogledajte uznemirujuć video:

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.