Life
854 prikaza

U Parizu prodaju indijansku jaknu od skalpova s kosom

Indijanci
Sasa Miljevic/PIXSELL
U SAD-u Indijanci imaju pravo povrata svog kulturnog naslijeđa, drugdje im ostaje samo da prosvjeduju i da se tuku

Nekoliko sjevernoamerčkih indijanskih plemena žestoko je prosvjedovalo zbog upravo započete aukcije u Parizu na kojoj su izloženi predmeti koji su dio njihovog kulturnog naslijeđa. Guardian prenosi ogorčenost Lakota Sijuksa zbog ratničke jakne izrađene od ljudskih skalpova s kosom koja još uvijek visi, a koja je procijenjena na između 8000 i 12.000 eura, te zbog ceremonijalne perjanice.

Oba predmeta potječu iz 1880-ih. "Ti su predmeti za nas poput živih bića... Ti objekti su dio naše obitelji, ti su predmeti dio nas kao naroda, ti objekti imaju svetu ulogu u našem društvu", kazao je Bradley Marshall iz Plemenskog vijeća Doline Hoopa iz Kalifornije. Guverner plemena Acuma Pueblo iz Novog Meksika Kurt Riley bio je ogorčen zbog prodaje ratničkog štita njegovog naroda.

Štit, procjenjuje se, potječe s početka 19. stoljeća, a lako je moguće da je i još stariji, da je izrađen puno prije osvajanja Divljeg zapada. Indijanci imaju malo ili nikakve pravne načine da spriječe prodaju. U SAD-u je drugačije, tamo su zaštićeni adekvatnim zakonima i imaju pravo tražiti da im se vrati ono što im povijesno pripada. U svijetu je, međutim, situacija u pravilu beznadna.

Zato su Indijanci 2013. u Parizu morali pribjeći očajničkim potezima u pokušaju da spriječe prodaju 70 svojih predmeta koju je organizirala aukcijska kuća Néret-Minet Tessier & Sarrou. Hopiji iz sjeveroistočne Arizone tada su otputovali sve do Francuske, njihov je predsjednik LeRoy Shingoitewa čak upao u jednu crkvu, uzeo križ i odbio ga ikome dati kako bi privukao pažnju medija.

Aukcionar Gilles Néret-Minet tada je odgovorio da im nikada nipošto neće vratiti predmete: "Zato što je Francuska zemlja prava!", rekao je. Hopiji su podizali i sudske tužbe, ali im francuski sudovi nisu davali za pravo. Bez obzira što su oni dokazivali da su im ti predmeti ili oteti u prošlosti ili su ih bijelcima davali pojedinci, na što nisu imali pravo jer su ti predmeti pripadali cijelim indijanskim narodima.

Francuski vlasnici ili čak i stručnjaci koji se bave povijesnim artefaktima, umjetninama, kao i muzejskim postavima, navode da, ukoliko se dopusti da se i jednom Indijancima vrati neki od tih predmeta, da će to dovesti do domino efekta, te da se u tom slučaju mogu pozdraviti s cijelim zbirkama iz Afrike, ali i drugih područja koja su nekoć bila pod kolonijalnom vlašću.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.