Nakon što je 31-godišnjak s kamionom pokosio 86 ljudi na promenadi u Nici u Francuskoj, njegov je šokirani otac potrčao novinarima reći kako je njegov sin jednom doživio živčani slom. Kada je Omar Mateen poluautomatskom puškom ubio 49 ljudi u jednom noćnom klubu u Orlandu, rođaci su ga opisali kao bipolarnog.
A u Kanadi prošlog mjeseca, nakon što je 29-godišnjak otvorio paljbu na ulici prepunoj kafića i pogodilo 15 te ubio dvoje ljudi, njegova je obitelj izdala izjavu u kojoj je stajalo: Faisal Hussain dugo se borio sa mentalnom bolesti. Islamska država ponudila je pak drugačije objašnjenje, sva trojica, kao tvrde, bili su njihovi vojnici.
Nedugo nakon što je Hussainova obitelj izdala priopćenje, Islamska država izdala je svoju izjavu u kojoj su tvrdili kako su napadači bili inspirirani njihovom terorističkom grupom i tako su zapravo pokrenuli debatu može li se za pojedinca koji je mentalno bolestan reći da funkcionira kao dio terorističke grupe, piše The New York Times.
"Naš sin se nosio s nekoliko mentalnih izazova, borio se sa psihozama i depresijom cijelog života", rekla je njegova obitelj. Njihova izjava stigla je samo dan nakon što je Hussain ubio 10-godišnju djevojčicu i 18-godišnju djevojku.
Do danas nisu prikupljeni dokazi koji bi potvrdili kako je muškarac bio inspiriran Islamskom državom, a nedavno su policija i služba sigurnosti odbacile bilo kakvu njegovu povezanost sa terorizmom.
"U ovom trenutku nemam nikakvih dokaza koji bi potvrdili te tvrdnje", rekao je Mark Saunders, šef policije.
Mrtvozornik je rekao njegovoj obitelji kako je Hussain počinio samoubojstvo pucajući si u glavu nakon napada. Samoubojstvo se smatra tabu temom među džihadistima, i to bi mogao biti još jedan dokaz koji bi mogao potvrditi kako nije povezan s teroristima. Obitelj pak nije primijetila nikakve znakove radikalnog ponašanja.
Uzrok njegovog nasilničkog ponašanja i dalje je nepoznat, pa tako i njegova povezanost, ako je uopće ima sa terorizmom. No oko jedne stvari ne treba se raspravljati. Islamska država jako je vješta u privlačenju mladih i ranjivih muškaraca i žena na marginama društva putem interneta.
Iako se u većini slučajeve takvi napadi planiraju i provode uz šifrirane poruke, upotrebljavaju i drugu strategiju. Šire svoju propagandu koliko god daleko mogu u nadi da će negdje naići na plodno tlu i moći pustiti korijene, i da će netko, bilo tko, prihvatiti nasilje u njihovo ime.
Istraživači su otkrili kako je velika većina onih koji su počinili terorističke napade u ime Islamske države bolovalo od neke vrste mentalnog poremećaja. Gotovo trećina od 76 pojedinaca koji su bili uključeni u 55 napada, po studiji West Point’s Combating Terrorism centra iz 2017. godine, imali su povijest psihološke nestabilnosti.
Neki od poznatijih napada povezanih sa terorističkim grupama izveli su ubojice koji su pokazivali neke simptome mentalnog poremećaja. Među njima je i napad u Nici 2016. godine, kojeg je izveo Mohamed Lahouaiej Bouhlel. Njegov je otac pred kamerama opisao detalje psihijatrijskog liječenja kojeg je njegov sin primao nakon, kako sam kaže, živčanog sloma.
U Kanadi 2014. godine, nakon što se Martin Couture-Rouleau zabio svojim automobilom u par kanadskih vojnika, ubivši jednog, njegov je otac rekao kako je pokušavao, doduše neuspješno, svog sina prijaviti na psihijatrijsko liječenje.
"Pustili su ga dan nakon toga jer nije htio biti tamo", rekao je Gilles Rouleau kanadskim medijima.
Mentalna bolest među napadačima inspiriranima Islamskom državom toliko je uobičajena da su analitičari 'skovali' novi termin za taj pojam "loon wolf" (divlji vuk).
"Riječ 'loon' izaziva konotaciju ludosti ili poremećaja i često izostavlja činjenicu kako se racionalno planiranje zapravo događa u prisustvu mentalnog poremećaja", napisali su istraživači.
Poveznica između terorizma i mentalnih bolesti nije neočekivana. Militantne ideologije mogu biti utješne za ljude koji se bore s osjećajima marginalizacije, paranoidnih fantazija ili proganjanja koje postoji kod onih s teškim mentalnim oboljenjima.
Neki su dužnosnici u zemljama koje su se borile s napadima ISIL-a otišli tako daleko u tvrdnji kako militanti zapravo i traže mentalno bolesne pojedince. Među njima je Mark Rowley koji je prošle godine podnio ostavku na mjesto šefa protuterorističke organizacije londonske policije. Grupa kako je rekao, aktivno napada osjetljive i ranjive ljude, uključujući i "one s mentalnim zdravstvenim problemima".
U Australiji nacionalni koordinator antiterorističke agencije Greg Moriarty opisao je kako se pojedinci privlače u ISIL ne samo zbog ideologije već i zbog "mentalnih poremećaja" zbog kojih su podložniji upravo takvom, njihovom sadržaju. Razlika između religijskog fanatizma i mentalnog poremećaja nije uvijek jasna, no nije ju ni potrebno činiti.
"Postoje ljudi koji takve napade žele okarakterizirati kao mentalni poremećaj a ne kao teroristički čin. No nije potrebno raditi razliku jer u takvim slučajevima počesto ima i jednog i drugog"", rekao je Mitch Silber iz New York Police Department.
"Kada razmišljam o tome što ljudima može biti okidač za mobilizaciju, da prihvate neku takvu ideologiju i učine nešto protiv društva u kojem žive, najčešće je to nezadovoljstvo i to se može preklopiti i sa nekim mentalnim problemima. Ako njihov problem nije izliječen ili mu se nije na dobar način pristupilo, može dovesti do nasilja", naglašava.
U Torontu su vlasti odbile komentirati pitanja o tome jesu li pronađeni elektronički uređaji napadača i je li išta nađeno na njima.
ISIL-ovo preuzimanje odgovornosti za ovaj napad, u izjavi izdanoj nedavno, pretpostavlja kako je napadača inspirirala grupa, a da je njihovu ideologiju upoznao putem interneta. ISIL je izdao desetak takvih točnih tvrdnji, uključujući i one koji u početku nisu bili povezani sa njihovim djelovanjem, kako bi se kasnije ipak ispravili. Preuzeli su odgovornost za nekoliko napada koje su se pokazale netočnima uključujući i masovnu pucnjavu u 2017. godini u Las Vegasu.
U prijašnjim slučajevima dokazi njihove povezanosti pronađeni su na napadačevim telefonima, posebno preko aplikacije Telegram koju Islamska država koristi kako bi širila svoju propagandu. Ostale je inkriminiralo pretraživanje kojeg su obavljali na svojim laptopima ili raznim uređajima.
Bez obzira je li Hussain bio inspiriran terorističkim ideologijom, jasno je kako je imao problematičnu pozadinu. Njegov obiteljski život bio je prepun borbe i tuge. Njegova sestra poginula je u automobilskoj nesreći a njegov se brat predozirao prošlog ljeta i završio u vegetativnom stanju u bolnici. Brat je bio dva puta uhićen, jednom zbog podaje cracka a drugi put zbog optužbi o posjedovanju oružja i kršenju uvjetne kazne.
"Njihov život prepun je tragedija, jedne tragedije za drugom", rekao je Ahmed Hussein, voditelj lokalne organizacije u kvartu u kojem je obitelj živjela.
