Iako službeno ne postoji, francusko plemstvo odolijeva izazovima vremena, a neki se nastavljaju bogatiti i u 21. stoljeću, piše u utorak BBC.
Nancy Mitford, koja je većinu života provela u Parizu, šali se u svojim knjigama da francuska aristokracija daleko više drži do svoga statusa od svojih engleskih srodnika.
Pozovete li francuskog vojvodu u veleposlanstvo, morate znati je li vojvoda iz vremena "ancien regime" (starog režima), iz doba restauracije ili je napoleonski ili pak papinski vojvoda.
Svaki od njih zna točan slijed nasljeđivanja i jako bi se uvrijedio kada bi veleposlanik pogriješio.
Milford je pisala o tome kako je 50-tih godina prošlog stoljeća i danas takav ultrasnobizam daleka prošlost. No francusko plemstvo, "la noblesse" vrlo je živo, a u nekim aspektima možda još ponosnije nego prije revolucije.
"Danas se oko 4000 obitelji može smatrati plemenitima. Istina je da ih je prije revolucije bilo 12.000. No danas su obitelji puno šire, pa se može reći da je danas između 50.000 i 100.000 plemenitaša u Francuskoj, približno isto koliko ih je bilo 80-tih godina 18. stoljeća".
To kaže čovjek koji zna o čemu govori, Jacques de Crussel, vojvoda od Uzesa i predsjednik malo poznate Udruge za međusobno pomaganje francuskog plemstva (ANF).
ANF istražuje povijest i izdaje potvrde o aristokratskom porijeklu. Godišnje u udrugu stigne stotinjak zahtjeva, većinom autentičnih i ANF ih odobrava nakon temeljitog "kopanja" po arhivima.
Odbijenice najčešće dobivaju ljudi koji misle da su "plave krvi" samo zato što u prezimenu imaju članak "de". "To nema nikakve veze. Moguće je da ste plemenitaš i bez toga, kao što i brojni ljudi s prezimenom "de' definitivno nisu", rekao je de Crussel. Poznati primjeri za to su Valery Giscard d'Estaing, Dominique de Villepin i Charles de Gaule.
Neke francuske aristokratske obitelji zadržale su bogatstvo i utjecaj, žive u elitnim četvrtima Pariza i iz njihovih se redova regrutiraju moćni ljudi industrije i financija. Vitez Henri de Castries, čelnik francuskog financijskog diva Axa i šef Michelina vojvoda Jean-Dominique Senard neki su od njih. No brojni žive diskretno, daleko od francuske prijestolnice, često u starim dvorcima koje održavaju teškom mukom.
Francusko se plemstvo u protekla dva stoljeća moralo nositi sa sporednom ulogom u društvenom životu. Zemlja je republika, a jedan od njezinih kamena temeljaca bila je revolucija u kojoj su ubijeni brojni njihovi preci. Plemstvo danas zakonski ne postoji i nema monarhije koja bi ga opravdala.
Rezultat toga je da su članovi aristokratskih obitelji naučili biti diskretni. "Ne dajemo to na sva zvona", kaže Raphaelle Pinon iz obitelji Pinon de Quincy. "Istovremeno, mislim da imamo određeni pogled na život, obitelj i povijest koji je bitno drugačiji. I mislim da to ljudi uviđaju", dodala je.
