Pri meteorološkim prognozama, često se navodi subjektivni osjećaj temperature. A nije riječ samo o vjetru, nego i o vlazi koja se nalazi u zraku. Ovakva informacija jako je važna u slučajevim, primjerice, vrućih i vlažnih dana, jer se pri visokom postotku vlage tijelo ne oslobađa dovoljno efikasno znoja i vrućine, što može dovesti do toplotnog udara, srčanog ili moždanog infarkta i sličnih gadnih stanja.
Vlažnost zraka je količina vode koja se u plinovitom stanju nalazi u zraku koji nas okružuje. Vode u zraku mora biti, jer inače ne bi bilo atmosferskih prilika i života kakav vidimo oko sebe. Ne bi bilo oblaka, kiša... Kad meteorološke prognoze govore o vlažnosti zraka, onda se misli na relativnu vlažnost, odnosno, koliki je postotak vlage u zraku u odnosu na maksimalnu količinu vlage ili vode koju taj zrak na toj temperaturi na tom pritisku može sadržavati.
Previše vlage uz preveliku vrućinu nikako nije dobra vijest, posebno ako imate recimo stanje da je vlažnost zraka 100 posto, a temperatura 30, 35 ili više stupnjeva Celzija. No, nije dobro niti kad je zrak previše suh. U svakom slučaju, za toplih dana, veća vlažnost zraka znači otežano isparavanje našeg znoja i teže oslobađanje od topline nakupljene u tijelu.
Manja vlažnost taj proces ubrzava i zato u prvom slučaju imamo dojam da je toplije, a u drugom da je hladnije. Za hladnog vremena, kad nam se organizam ne želi hladiti, kad želi sačuvati toplinu, opet viša vlažnost zraka dovodi do ekstremnijeg osjećaja temperature. Voda bolje provodi toplinu, pa nam vlažniji zrak donosi osjećaj veće hladnoće, nego kad je zrak suh.
