Samo kada se bolničko vozilo parkira u blizini glavne željezničke postaje u Bukureštu, zaboravljeni ljudi ovog grada pojave se iz mraka. Neki izlaze iz šahtova, iz svojih domova u gradskim kanalima kanalizacije. Drugi dolaze iz obližnjih mračnih kafića, šatora… Noću obični građani ne zalaze u ovaj dio grada, okruženog zaobilaznicom. To je dio njihovog grada koji bi najradije zaboravili.
Svjetlo iz otvorenih vrata bolničkog vozila obasjava grupu ljudi koji se okupljaju, od kojih su mnogi Romi. Na koži imaju tragove uboda iglom kojom se ‘pucaju’ drogom: rane od igala na vratnim žilama, natečene noge od uništenih vena, i ogrebotine na rukama. Nekoliko njih je bilo drogirano, ili umrtvljeno lošim heroinom, ili nervozno od ubrizgavanja nevjerojatno jeftinog hibrida mefedrona, lokalno poznatog kao ‘legalni’ ili ‘čisti’.
Nekome sa strane bi se moglo učiniti kao da su stali u red za hranu. Ali oni koriste ono malo pomoći koja im se nudi: čiste šprice. Za ljude koji četiri noći tjedno strpljivo stoje u redu ispred bolničkog vozila, nove igle su spas, ali i način plaćanja.
“Opći stav javnosti prema Romima i narkomanima je taj da se na njih novac troši bezveze, i da je bolje pustiti ih da umru, nego im pomoći”, kaže Dan Popesku, koodinator kontrole štete u rumunskoj Asocijaciji za borbu protiv side (ARAS), koja je osigurala dijeljenje čistih šprica.
Unatoč epidemiji HIV-a među intravenoznim narkomanima u Bukureštu, ARAS je jedan od tek dva projekta koja se bave umanjenjem štete od upotrebe droge u cijeloj Rumunjskoj.
Neki od ovisnika donose kante s plastičnim bocama punim prljavih igala, koje su skupili, i za koje će biti nagrađeni s novim špricama. Čiste igle bi trebale smanjiti broj zaraženih. Popesku kaže da su skoro svi intravenozni narkomani s kojima su stupili u kontakt u getima Bukurešta pozitivni na HIV i hepatitis C. Zbog toga što se toliko puno upotrebljavaju, šprice su također način plaćanja za sve među narkomanima Bukurešta, od droge, do taksi usluga.
Jedna žena s kojom je novinar VICE-a razgovarao, Flori, ima 28 godina, ali se kreće kao da ima sedamdeset i nešto, i gubi vid na jednom oku. Za vrijeme toplijih mjeseca u godini spava na ulici, a zimi u kanalizaciji. Ona ubrizgava mješavinu heroina, mrvljenih tableta metadona i ‘legalnog’ – kombinacija tri droge poznata kao “Totalna borba”. Rekla je da joj je najdraži osjećaj u životu nalet koji osjeti kada se puca s ‘legalnim’.
Svake noći, grupa tinejdžera iz lokalnog sirotišta “Pinokio” dolaze na ulaz vodovoda i pridružuju se starijim narkomanima, jer im je drže drogirati se nego spavati u svojim krevetima. Šmrču otrovnu metalik boju pod nazivom “Aurolak” iz crnih plastičnih vrećica. To je omiljena droga klinaca s ulice, prije nego što prijeđu na iglu. Od te boje imaju halucinacije, ali ona jako šteti plućima, srcu i mozgu. Lako može izazvati trenutnu smrt od srčanog udara.
Stefan, Rom iz “Pinokija”, ima 16 godina. S deset godina su mu pred očima ubili majku; završio je u domu za nezbrinutu djecu i od tada šmrče boju. Kada je novinar razgovarao s njim, upravo je počeo uzimati “legalni”. U sirotištu mu ga je dao jedan stariji dječak. Njegov prijatelj, još jedan Rom po imenu Liviju, ima 17 godina. Njegov otac je također mrtav, ali ga brat i sestra posjećuju u “Pinokiju”. Na pitanje zašto se drogira, kaže:
“Život je gadan. Kako život može biti dobar kad nemam roditelje?”
Nije slučajnost to što većina očajnički bolesnih narkomana u Bukureštu dolaze iz romske zajednice, najveće etničke manjine u Europi. Kao i u mnogim drugim djelovima Europe, Romi su u velikoj mjeri izolirana zajednica u Rumunjskoj. Od 10 do 12 milijuna Roma u Europi, procjenjuje se da ih u Rumunjskoj živi oko 2 milijuna, više nego bilo gdje drugdje. Iako ih je rumunjski kralj oslobodio ropstva prije 170 godina, i dalje ih smatraju nepoželjnima, i prema njima se tako i ponašaju.
Romi su među najugroženijima od zlouporabe droga kao i od smrti od posljedica drogiranja. Po onome što Dan i njegova ARAS ekipa vide u getima Bukurešta, oko dvoje ljudi umire svakog tjedna – oko stotinu njih godišnje – što je tri puta više od službenih statistika za cijelu Rumunjsku. Dan nakon što je VICE napravio reportažu s Romima, našli su mrtvo tijelo mlade žene po imenu Nikulina, ovisnice o heroinu s kojom su često razgovarali. Liječnici hitne pomoći pronašli su je u jednom bukureštanskom getu.
“Jedan od najvećih problema s kojim smo danas u Rumunjskoj suočeni je nekontrolirano širenje HIV-a i tuberkuloze među intravenoznim narkomanima. Zašto dolazi do toga? Zbog nedostatka političke volje i odgovornosti”, kaže Valentin Simionov, koji je deset godina uvjeravao rumunjske vlasti da ozbiljno shvate problem koji imaju s drogom, prije nego što je dobio posao u jednoj agenciji koja se bavi drogom, sa sjedištem u Londonu.
