Znanstvenici: Ono što su nas učili o Božiću je laž

Bliži nam se radosno vrijeme Božića, darivanja, druženja i obitelji, koje se fokusira na slavlje rođenja Isusa Krista. I dok nam se uz brojne religiiozne filmove, emisije i pjesme čini da nema onog što o Božiću ne znamo, prava istina bi vas mogla šokirati - detalji o prvom Božiću na svijetu su posve netočni. 

Ovo su božićni mitovi koje su stručnjaci razotkrili:

Isus se nije rodio na dan kad mi slavimo Božić

Isus se nije rodio 25. prosinca. Zapravo, Isus se vjerojatno uopće nije rodio u prosincu. Biblija ne navodi točan datum rođenja Isusa Krista te ne pruža izravan odgovor na pitanje: “Kada se Isus rodio?” No ona u vezi s Kristovim rođenjem navodi dvije povijesne činjenice na temelju kojih se može zaključiti da se on nije rodio 25. prosinca, piše Listverse.

Uopće se nije rodio u zimsko doba

Kratko prije nego što se Isus rodio rimski car August izdao je naredbu “da se popiše sve stanovništvo”. Ljudi su radi popisa trebali otići “svaki u svoj grad”. Neki su morali putovati tjedan dana ili još i duže (Luka 2:1-3). 

Ta naredba, koja je vjerojatno bila izdana da bi se olakšalo prikupljanje poreza i novačenje za vojsku, ljudima bi teško pala u bilo koje doba godine. Stoga je malo vjerojatno da bi August dodatno otežavao situaciju i izazivao gnjev svojih podanika tjerajući mnoge od njih da po hladnoj zimi krenu na dug put.

Pastiri i njihova stada

Pastiri su “boravili vani i čuvali noćne straže kod stada svojih” (Luka 2:8). U knjizi Daily Life in the Time of Jesus navodi se : “Pastiri bi izveli svoja stada tjedan dana prije Pashe [potkraj ožujka] i ne bi se s njima vraćali sve do sredine studenoga (...). Stada su tijekom zime boravila u zatvorenom. Već se iz toga može zaključiti da tradicionalni datum Božića, koji se slavi zimi, ne može biti točan, jer Evanđelje izvještava da su pastiri bili u poljima.”

Isus se zapravo rodio 7 godina prije samog sebe

I sam Papa Benedikt javno je priznao ono što povjesničari godinama govore u knjizi „Jesus of Nazareth – The Infancy Narratives,“ u kojoj otvoreno priznaje grešku jedne od najvećih kršćanskih dogmi. Otkrio je kako je Crkva napravila pogrešku u datiranju Isusovog rođendana te da se Isus rodio nekoliko godina prije nove ere.

Benedikt XVI. se odlučio na iscrpno znanstveno istraživanje i prekapanje vatikanske arhive kako bi ustanovio koliko je kalendarsko odstupanje od navodnog Isusovog rođenja i stvarnog datuma. Riječ je o 7 godina greške, točnije Isus nije rođen 0 godine, već 7 godine prije nove ere ili kako to u Crkvi govore 7 godine prije rođenja Krista. 

Rođenje nije bilo u kolibi - već u špilji!

Kada zamišljamo rođenje malog Isusa, obično nam je u glavi - štalica. Tako je to prikazano u knjigama, na ilustracijama, pa i na jaslicama koje stavljamo ispod božićnih drvaca. 

No, prema Lukinom evanđelju, Isus je zapravo rođen u - špilji. Čak je i Bazilika Rođenja isusova u Betlehemu sagrađena nad špiljom za koju se vjeruje da je u njoj rođen Isus. 

Nisu bili kraljevi, a ni ne znamo koliko ih je bilo

Kraljeve ili mudrace koji su s Istoka došli pokloniti se novorođenom kralju spominje samo evanđelist Matej. Kada se pažljivo pročitaju Matejeve riječi, tada postaje jasno da ni iz čega ne možemo zaključiti da su oni koji su se došli pokloniti Isusu u Betlehem bili kraljevi. On nam govori da ih je bilo više, no ne definira njihov broj. Ne znamo ni odakle su točno došli, kako su putovali, tko su oni uistinu... Premda ih danas nazivamo Gašparom, Melkiorom i Baltazarom, Matej ne spominje ni njihova imena. Nije čak jasno koliko je vremena prošlo između Isusova rođenja i poklonstva mudraca s Istoka.

Zna se da su ušli u kuću, gdje su našli Mariju i Isusa, ali i to da je kralj Herod nakon njihova odlaska dao ubiti svu djecu mlađu od dvije godine, pa mnogi procjenjuju da je Isus mogao biti u tom trenutku star između nekoliko dana i dvije godine. Bilo je tumačenja da se pohod mudraca dogodio iste zime kad je Isus rođen, pa su dva blagdana smještena blizu jedan drugome. Ono što znamo jest da su malome kralju na dar donijeli smirnu, zlato i tamjan i da im je nakon poklonstva Bog u snu poručio da kući ne idu preko Jeruzalema. Tako su i učinili i o njima više nitko nikada ništa nije čuo.

Belehemska zvijezda je zapravo svemirska konjukcija

Zvijezda je dio proročanstva iz Staroga zavjeta: "Vidim ga, ali ne sad, gledam ga, ali ne izbliza: zvijezda izlazi iz Jakova, žezlo se diže iz Izraela (Br 24,17).

Postoji više znanstvenih teorija o betlehemskoj zvijezdi. Prema teoriji popularnoj u doba renesanse, betlehemska zvijezda nastala je kao konjukcija nebeskih tijela. To se događa, kada se staze gibanja dva ili više planeta poklope gledano sa Zemlje pa to izgled kao jedna sjajna zvijezda. Otprilike u vrijeme Isusova rođenja dogoddlo se nekoliko konjukcija između Jupitera i Saturna, između Jupitera, Saturna i Marsa i između Jupitera i Venere. 

Engleski znanstvenik Buhmer-Thomas 1992. godine izrazio je mišljenje, da je betlehemska zvijeda bila planet Jupiter. Prema opisu iz Evanđelja po Mateju, zvijezda je išla pred kraljevima, dok nije došla i stala nad mjestom gdje se rodio Isus (Mt 2, 9). Takva pojava gibanja, zaustavljanja, kretanja unazad i prema naprijed karakteristična je za Jupiter.

Prema nekim znanstvenicima, betlehemska zvijezda je vrsta zvijezde po imenu supernova, koja ima jako velik sjaj i koja postupno umire. Kineski astronomi zabilježeli su jednu supernovu 5. godina pr. Kr.