13912 prikaza

Plenković štedi oko 10.000 € na godinu i ne mijenja auto, vozi još stari Passat iz 2011.

Neva Žganec/PIXSELL
Andrej od nasljedstva i primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada uspio uštedjeti 220.000 eura. Kad je postajao premijer, prije osam godina, imao je ušteđevinu od 130.000 eura

Andrej Plenković na čelu je Vlade Republike Hrvatske od 2016. godine, drži rekord najdugovječnijeg hrvatskog premijera, a po tome je pretekao i Ivu Sanadera. Stranku, HDZ, je preuzeo 2016. godine i osvojio parlamentarne izbore i 2020. godine pa premijer  ostao i nakon parlamentarnih izbora 2024. godine. Novinari Expressa analizirali su Plenkovićevu imovinu od te 2016. godine, pa do danas. Kada je došao na vlast radio je za tadašnjih 18.200 kuna. Premijerova supruga, Ana Maslać Plenković, prema toj imovinskoj kartici iz 2016. godine, na godišnjoj je razini, kao zaposlenica Hrvatskog sabora zarađivala 121.384 kuna. 

Što se tiče nekretnina iz tog doba, obitelj Plenković, točnije Andrej u svom je vlasništvu imao stan u Zagrebu od 187 metara kvadratnih, a u Zagrebu je imao prijavljene i druge nekretnine, čija je vrijednost procijenjena na 20.000 tada kuna. Što se tiče voznog parka, vozili su VW Passat iz 2011. godine. Plenković je imao 69 dionica u T-HT-u, ali i ušteđevinu od 130.000 eura. Kako je tad objasnio tu ušteđevinu je stekao od primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada. Premijer je povodom ponovnog imenovanja imovinsku karticu posljednji put podnio sredinom lipnja. Ona s bitno razlikuje od ove iz 2016. godine.

 | Author:

Tako je Plenkovićeva plaća sada, nakon podizanja plaća dužnosnicima, 5.535 eura. Supruga mu je i dalje zaposlenik Hrvatskog sabora, ali koristi roditeljski dopust. Naknada za korištenje roditeljskog dopusta je 552 eura. 

Obitelj Plenković nema nikakvih obveza niti potraživanja, a što se tiče nekretnina, osim stana i drugih nekretnina u Zagrebu, supruga Ana je nasljedstvom postala suvlasnica kuće s okućnicom u mjestu Makoše. Kuća je velika 759 kvadrata, a procijenjena vrijednost je 66.361 eura. Andrej je, također nasljedstvom, postao u suvlasnik vrta u Starom Gradu. Što se tiče voznog parka i dalje voze VW Passat iz 2011. godine.

Plenković ima dionice, obveznice, gotovinu...

Osim dionica u T-HT-u, Andrej još ima i obveznice od 30.000 eura i trezorski zapis od 5.000 eura. Trezorski zapis, također od 5.000 eura ima i supruga Ana. Povećala se i ušteđevina obitelji Plenković. Tako je Andrej od nasljedstva i primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada uspio uštedjeti 220.000 eura, dok je Ana stambenom štednjom uspjela uštedjeti nešto više od 7.200 eura. 

VOJNA TAJNA Top News Dron na Zagreb ispalili su Ukrajinci - greškom! Potvrdio nam je NATO, kad Vlada šuti

Inače, Plenković je rođen 1970. godine u Zagrebu, gdje je i odrastao. U braku je sa, kako smo rekli Anom Maslać Plenković, pravnicom rođenom u Dubrovniku, s kojom ima kćer Milu i sinove Marija i Ivana. Obitelj Plenković  potječe iz Dalmacije – pokojni otac Mario Plenković rođen je u Svirču na Hvaru, a majka Vjekoslava Raos-Plenković rodom je iz Makarske. Plenković je tečni govornik engleskog, francuskog i talijanskog jezika, a služi se i njemačkim jezikom.

 | Author:

Osim toga, nekada je bio sportaš, pa se bavio nogometom, tenisom, vaterpolom i košarkom. Premijer je diplomirao 1993. godine na temu 'Institucije Europske zajednice i proces donošenja odluka'. Studentsku praksu obavio je 1992. u odvjetničkoj tvrtki Stephenson Harwood u Londonu. Na stažu u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu boravio je 1993., a 1994. u hrvatskoj Misiji pri Europskim zajednicama, koju je tada vodio veleposlanik Ante Čičin-Šain.

U Ministarstvu vanjskih poslova završio je program za diplomatskog savjetnika i 1999. položio je savjetnički ispit na Diplomatskoj akademiji. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je poslijediplomski studij iz međunarodnoga javnog i privatnog prava. Godine 1994. Plenković se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova kao stručni suradnik u Odjelu za europske integracije. Bavio se odnosima Hrvatske s Vijećem Europe i Europskom unijom, uključujući pregovore o Sporazumu o suradnji između Hrvatske i EU-a. 1995. postao je voditelj Ureda tadašnjeg zamjenika ministra Ivana Šimonovića. U listopadu 1997. postao je načelnik Odjela za europske integracije, a tu je dužnost obavljao do kraja 2001. U međuvremenu, 2000. godine vodio je izborni stožer predsjedničkog kandidata HDZ-a Mate Granića. 

U HDZ ušao je 2011. i tako je sve počelo

Od 2002. do 2005. bio je zamjenik šefa hrvatske Misije pri Europskoj uniji u Bruxellesu, zadužen za koordinaciju političkih aktivnosti Misije. Od 2005. do 2010. bio je zamjenik veleposlanika u Francuskoj, zadužen za politička i organizacijska pitanja. Kada s vratio u Zagreb postao je državni tajnik za europske integracije u Vladi Jadranke Kosor. U stranku, točnije HDZ ulazi 2011. godine kada se kao kandidat za Sabor uključio u kampanju za parlamentarne izbore. Do stavljanja saborskog mandata u mirovanje 1. srpnja 2013. bio je član Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru. 

Kao kandidat HDZ-a za prve izbore za Europski parlament, koji su se održali 14. travnja 2013. aktivno je sudjelovao u izbornoj kampanji. Sa stranačkim kolegama Dubravkom Šuicom, Davorom Stierom, Ivanom Maletić, Zdravkom Bušić, Željanom Zovko, Kristijanom Tušekom, Krševanom Dujmovićem, Ivanom Bubićem i Zdravkom Krmekom te s koalicijskim partnerima Ružom Tomašić i Milivojem Špikom obilazio je Hrvatsku i predstavljao program. Na listi je dobio najveći broj preferencijalnih glasova među kandidatima HDZ-a. 2013. službeno je preuzeo dužnost člana Europskog parlamenta.

Na općim izborima za Europski parlament koji su se održali 25. svibnja 2014. bio je nositelj zajedničke liste HDZ-a i partnera. U kampanji se zalagao za realizaciju Izbornog programa koji se temelji na Manifestu i Akcijskom programu Europske pučke stranke (EPP). Dvije godine kasnije, na unutarstranačkim izborima postaje peti predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Izabran je s 97.823 glasa HDZ-ovaca, od ukupno 208.277 članova.

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • BESTpartizan 09:06 02.Studeni 2024.

    Ima dobru placu do bro je njemu