Samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli iznenadne zračne napade na Iran, koji su rezultirali smrću iranskog vrhovnog vođe i gurnuli Bliski istok u novi kaos, prve ankete pokazuju da američka javnost većinski ne podržava vojnu akciju. Istraživanja uglednih agencija poput Reuters/Ipsos i CNN-a otkrivaju duboku podijeljenost nacije, strah od dugotrajnog sukoba te rastuće sumnje u strategiju i motive predsjednika Donalda Trumpa. Iako podrška ratu obično raste u prvim danima sukoba, ovaj put se čini da su Amerikanci oprezniji no ikad, s glavnim brigama usmjerenim na moguće ljudske žrtve, ekonomske posljedice i nedostatak jasnog plana administracije.
Prema istraživanju koje je proveo Reuters u suradnji s Ipsosom, tek svaki četvrti Amerikanac, odnosno 27 posto, odobrava vojne udare na Iran. Nasuprot tome, 43 posto ispitanika izrazilo je svoje protivljenje, dok je gotovo trećina, njih 29 posto, ostala neodlučna. Anketa CNN-a donosi još poraznije rezultate za Bijelu kuću, pokazujući da se čak 59 posto Amerikanaca protivi odluci o vojnoj akciji, dok je podržava 41 posto. Slične rezultate objavio je i The Washington Post, čime se stvara konsenzus da većina nacije nije stala iza odluke o ulasku u novi rat.
Kao što je i očekivano, stavovi su gotovo u potpunosti polarizirani duž stranačkih linija. Republikanci velikom većinom podržavaju napade; ovisno o anketi, podrška se kreće između 55 i 77 posto. S druge strane, demokrati su gotovo jednoglasni u osudi, s otprilike 87 posto onih koji ne odobravaju poteze administracije. Ključni za razumijevanje općeg raspoloženja su nezavisni birači, koji su se također većinski svrstali na stranu protivnika rata. Unutar Republikanske stranke primjetan je i rascjep između onih koji se identificiraju kao dio pokreta "Make America Great Again" (MAGA) i onih koji to ne čine. Prvi pokazuju znatno veću razinu povjerenja u predsjednika i snažniju podršku vojnoj akciji, što ukazuje na to da je lojalnost Trumpu ključan faktor u formiranju mišljenja njegovih pristaša.
Osim niske početne podrške, ankete otkrivaju i duboko ukorijenjene strahove koji bi tu podršku mogli dodatno srozati. Najveća briga Amerikanaca su potencijalne ljudske žrtve. Više od polovice ispitanika, njih 54 posto, izjavilo je kako bi povukli svoju podršku ratu ako bi on doveo do pogibije ili ranjavanja američkih vojnika. Čak i među republikancima, 42 posto njih reklo je da bi bili manje skloni podržati kampanju u tom slučaju. Ta je brojka posebno zabrinjavajuća za administraciju s obzirom na to da su prve vijesti o pogibiji šest američkih vojnika objavljene tek nakon što je većina anketa bila zaključena.
Drugi veliki strah odnosi se na ekonomske posljedice, prvenstveno na rast cijena goriva. Oko 45 posto Amerikanaca, uključujući i značajnih 34 posto republikanaca, reklo je da bi im podrška ratu oslabila ako bi došlo do osjetnog poskupljenja na benzinskim postajama. Ti strahovi nisu neutemeljeni; cijena sirove nafte Brent skočila je deset posto na otprilike 80 američkih dolara po barelu odmah nakon početka sukoba, a analitičari predviđaju da bi se mogla popeti i do 100 dolara. U pozadini ovih briga stoji i opći strah od šireg regionalnog sukoba. Čak 71 posto Amerikanaca vjeruje da će napadi na Iran vjerojatno dovesti do većeg rata na Bliskom istoku, dok 56 posto smatra da je dugotrajni vojni sukob između SAD-a i Irana vrlo izgledan ishod.
Značajan dio američke javnosti izražava i ozbiljne sumnje u način na koji predsjednik Trump vodi vanjsku politiku. Čak 56 posto ispitanika u anketi Reutersa smatra da je Trump "previše sklon korištenju vojne sile" za postizanje američkih interesa. Anketa CNN-a dodatno potvrđuje taj skepticizam, jer 60 posto građana vjeruje da Trump nema jasan plan za rješavanje situacije u Iranu. Predsjednikov komentar da očekuje da će rat trajati kratko dodatno je potaknuo sumnje. Na pitanje novinara CNN-a koliko bi rat mogao potrajati, Trump je odgovorio: "Ne želim da to traje predugo. Uvijek sam mislio da će trajati četiri tjedna. A mi smo čak i malo ispred rasporeda"
Osim sumnje u strategiju, velika većina Amerikanaca, između 56 i 70 posto, smatra da predsjednik mora dobiti formalno odobrenje Kongresa za nastavak vojnih operacija, što je zahtjev koji administracija za sada ignorira. Jedini cilj koji uživa relativno visoku podršku javnosti jest sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje. Otprilike polovica Amerikanaca podržala bi ciljane udare ako bi oni doveli do toga da se Teheran odrekne svog nuklearnog programa. No, unatoč tome, opći dojam je da se većina Amerikanaca protivi slanju kopnenih trupa, sa samo 12 posto podrške za takav scenarij. Dok se javno mnijenje još uvijek formira, čini se da je sedam od deset Amerikanaca složno u jednom: njihovi lideri trebali bi se više fokusirati na domaće probleme, poput inflacije i troškova života, a manje na vođenje još jednog skupog i neizvjesnog rata u inozemstvu.
